Dostupni linkovi

logo-print

Pitanje Pelješkog mosta: Koja je opcija prihvatljiva za BiH


Započeti radovi na gradnji mosta, foto: Vojko Bašić/CROPIX

Započeti radovi na gradnji mosta, foto: Vojko Bašić/CROPIX

Iako iz Hrvatske dolaze tvrdnje kako je gradnja Pelješkog mosta najbolje rješenje za povezivanje juga te zemlje, iz BiH dolaze potpuno drugačiji signali. Za ovu zemlju pitanje mosta je političko pitanje, ali zadire i u međunarodne konvencije i pravo BiH na izlazak na otvoreno more.

Dok u Hrvatskoj javnosti gradnja Pelješkog mosta slovi za bezmalo gotovo rješenje, u BiH tvrde suprotno. Naime, u petak je tek prvi u nizu sastanaka Savjetodavnog odbora na kojem će se razraditi metodologija izračunavanja osam opcija povezivanja juga Hrvatske. Najbolju opciju predstavnici BiH tek će dakle razmatrati, i to sa kolegama iz Hrvatske i predstavnicima Evropske komisije.

„Dokument koji je urađen nama je na tako niskom nivou da on ne može služiti ni za kakve dogovore, ne postoji valjana finansijska i tehnička priprema da bi se dogovaralo bilo s kim oko tog posla. Mi čekamo analizu i rad, konsultante za svih osam opcija, i onda ćemo vidjeti koja je najbolja“, ističe Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH.

Iako ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić smatra kako BiH nije protiv gradnje mosta, ali ne na način na koji je to zamislila Hrvatska, Šemsudim Mehmedović, član Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH, navodi kako je cijeli slučaj političko pitanje i bez podrške.

„Možda je to najbolje tehničko rješenje za R Hrvatsku i sa stanovišta Evropske komisije, ali sigurno je da će se to morati gledati i sa stanovišta države BiH. Za BiH to je zatvaranje prilaza slobodnom moru i svi naši politički stavovi su bili negativni kad je u pitanju izgradnja tog mosta“, ističe Mehmedović.

Glavne prepreke

Glavne su prepreke neutvrđena pomorska granica, te kršenje prava BiH na temelju Konvencije o pravu mora, navodi Bajrambašić.

„Pitanje polaznih, realnih crta koje je Hrvatska uradila u svojim zakonima, a što je protivno Konvenciji UN o pravu mora, gdje je ugrožen suverentitet i teritorijalni integritet BiH na području mora i gdje se Bosni i Hercegovini ukida slobodan pristup međunarodnim vodama. Druge naše primjedbe su bile da nisu uzeti u obzir rizici građenja, zatim rizici zemljotresa s obzirom da se radi o trusnom području. Također, u pogledu zaštite okoliša nije uzeta u obzir ESPO konvencija“, kaže on.

U BiH nema formiranog zvaničnog stava o gradnji mosta. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako se jedino dogovorom dvije države mogu riješiti sporna pitanja, i da se može graditi samo uvažavajući interese BiH i Neuma. Na trilateralnom sastanku u Briselu između ministara vanjskih poslova dvije zemlje i evropskog komesara za proširenje Štefana Filea prije nekoliko mjeseci dogovoreno je formiranje Savjetodavnog odbora. Još tada je šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija iznio jasne stavove BiH:

„Za nas nije sporno da Hrvatska treba da spoji svoju teritoriju, ali za nas također nije sporno da BiH treba da ima pristup ka otvorenom moru, da se uvažava njen suverenitet - i da BiH hoće da pomogne da se problem tog mosta riješi na najbolji mogući način.“

Podsjetimo da je jedna od opcija i izgradnja cestovnog koridora u neumskom zaleđu, što je kao mogućnost najavila i hrvatska politička garnitura koja je prije svega godinu dana zastupala tezu kako je most ustupio mjesto autocesti. Sve se opcije razmatraju, a konačan stav o tome koje je rješenje i najbolje trebao bi biti poznat do jula.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG