Dostupni linkovi

logo-print

Pitanje nestalih ne smije biti predmet političke trgovine


Prikupljanje potpisa podrške za REKOM, Podgorica, april 2011.

Prikupljanje potpisa podrške za REKOM, Podgorica, april 2011.

Iako je prošlo više od decenije od završetka ratova na prostoru bivše Jugoslavije, Crna Gora još uvijek traga 62 osobe nestale u tim ratovima. Na međunarodni dan nestalih koji se obilježava 30. avgusta, saopšteno je da je saradnja crnogorske kancelarije sa ostalim kancelarijama u regionu kvalitetna, pa je jedan od rezultata te saradnje identifikacija pet nestalih osoba.

Dan koji predstavlja sjećanje na žrtve prisilnog nestanka tokom oružanog sukoba je samo jedan u nizu koji podsjećaju da je rasvjetljavanje sudbine nestalih lica prije svega civilizacijska, a zatim pravna i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini koja protokom vremena ne može biti manja, saopštila je Darka Džabasan sekretar komisije za nestala lica Vlade Crne Gore povodom međunarodnog dana nestalih.

Nestale osobe predstavljaju snažan simbol neuspjeha u zaštiti individualnih prava i vladavini zakona i stalan podsjetnik ljudske ranjivosti i samovolje, rekla je Džabasan iznoseći konkretan podatak da Crna Gora traga za 62 osobe nestale u ratovima devedesetih.

"Lica koja su nestala na području bivše Jugoslavije, a koje potražuje Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore uključuju 62 crnogorska državljanina i lica čiji su tražitelji, u vrijeme kada su prijavili njihov nestanak imali prebivalište u Crnoj Gori, od čega se na Kosovu potražuje 43, BiH 13 i na teriotriji Hrvatske 6 lica", navela je.

Saradnja crnogorske kancelarije sa ostalim kancelarijama u regionu kvalitetna, pa je jedan od rezultata te saradnje identifikacija pet nestalih osoba tokom prošle godine rekla je Džabasan.

"U posljednjih godinu Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore je u saradnji sa komisijom u Srbiji i Institutom za nestale osobe Bosne i Hercegovine izvršila identifikaciju i prenos posmrtnih ostataka 5 nestalih osoba. U tom pravcu je data određena pomoć finansijske prirode porodicama žrtava, obezbijeđena su grobna mjesta i sav posao koji je bio u nadležnosti naše komisije smo sproveli. Tako da se taj broj nestalih na godišnjem nivou smanjuje", ističe ona.

Prekinuti ćutnju o grobnicama

S obzirom na to da je najveći broj nestalih na Kosovu, Udruženje porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih na Kosovu od 98 do 99 godine pod nazivom Crveni božur sa sjedištem u Sutomoru apelovalo je na ubrzno razrješavanje sudbina nestalih lica, te da od Vlada u regionu očekuju da svojim radom i međunarodnim angažmanom daju doprinos u ispravljenju nepravde sas kojom porodice nestalih žive kako u našoj zemlji tako i zemljama okruženja.

"Istina o nečijem nestanku ne sme biti predmet nečije političke trgovine, a bol porodica na jednoj strani se ne sme meriti i upoređivati sa bolom porodica na drugoj strani", kaže predsjednik udruženja Ljubiša Filipović.

Mirela Rebronja ispred koalicije za REKOM ocjenila je da se o problemu nestalih tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije ne govori dovoljno.

Za posmrtnim ostacima preko 12 hiljada osoba se još uvjek traga, a od tog broja sudbina je u potpunosti nepoznata za skoro jedanaest hiljada osoba, dok za 1700 postoje podaci o lokacijama grobnica.

Treba učiniti sve da se otkriju tragovi nestanka i stradanja ljudi, jer nepostojanje tijela žrtava i nepostojanje konkretnih podataka o ljudima koji su izgubili živote ima poguban učinak na stvaranje kulture sjećanja, saopštila je Mirela Rebronja.

"Ja bih željela da pozovem sve vlade zemalja u regionu da prestanu ćutati o tajnim grobnicama i da učine sve što je u njihovoj moći da se otvori prostor da se govori o suočavanju sa prošlošću i u tom kontekstu o problemu porodica nestalih, o kojima se govori i danas u hiljadama, nakon 20 godina od početka rata. Neophodno je da države preuzmu tu odgovornost da se utvrde činjenice o svemu onome što se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije, u našoj regionalnoj mračnoj prošlosti. Da one preuzmu odgovornost da zajednički rade na razvijanju kulture sjećanja, pamćenja kako se ono što se tih godina dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije nikada više ne bi ponovilo", poručila je Rebronja.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG