Dostupni linkovi

logo-print

Pitanje granice: U BiH nesloga, u Hrvatskoj kašnjenje


Granični prelaz između BiH i Hrvatske u Neumu

Granični prelaz između BiH i Hrvatske u Neumu

Hrvatski premijer Zoran Milanović komentirao je za hrvatske medije otvorena pitanja sa Bosnom i Hercegovinom – nikada ratificirani sporazum o granici i povezivanje dubrovačkog područja s kontinentalnom Hrvatskom. Analitičari upozoravaju na neslogu unutar BiH kao problem u dogovoranju sa Hrvatskom, ali i na to da Hrvatska u rješavanju bitnih problema – kasni!

Sporazum o granici rezultat je višegodišnjih ozbiljnih napora, njime bi se riješilo pitanje 1000 kilometara granice, ali mi nemamo s kime u Bosni i Hercegovini o tome razgovarati – to je ukratko prepričana hrvatska pozicija oko ratifikacije sporazuma Tuđman – Iztebegović o granici iz 1998. godine, kako ju je predstavio hrvatski premijer Zoran Milanović.

„Ja vjerujem da je taj sporazum dobar i nije ga predsjednik Tuđman potpisao jer je bio nekakav stari čovjek koji je odlazio, nego zato jer je razumio zašto je on dobar. Na žalost, ne znam s kim bismo razgovarali s druge strane. Tako da je to s kolegama iz Bosne i Hercegovine jako teško dogovoriti, a čini mi se i da neki destruktivno rade protiv toga“, izjavio je Milanović.
Zoran Milanović

Zoran Milanović


Nasuprot bosanskohercegovačkom ministru prometa i telekomunikacija Damiru Hadžiću, koji je uvjeren da se povezivanje Dubrovnika neće riješiti izgradnjom pelješkog mosta, već da je rješenje cestovni koridor kroz Neum, premijer Milanović tvrdi upravo suprotno. Zašto se odustaje od cestovnog koridora?

„Problem je bio u tome što Europskka komisija s razlogom – i od toga neće odstupiti! – traži da taj koridor bude u potpunosti izuzet od nadležnosti organa Bosne i Hercegovine. To neće ići i zbog toga je ta priča – rekao bih – stavljena ad acta, i kada smo to nakon nekoliko mjeseci osvijestili, onda sam osobno rekao svojim prvim suradnicima da sada krećemo u razgovore o mostu.“

Milanović kaže kako je o europskom sudjelovanju u financiranju izgradnje pelješkog mosta više puta razgovarao s predsjednikom Europske komisije, i da bi se u izgradnju mosta išlo ako europski fondovi sudjeluju sa nešto više od pola sredstava.

„U slučaju pelješkog mosta radi se o 270 milijuna eura i neka Europska unija da preko 50 posto – to je mali novac! Dakle, mi ovdje ne govorimoo velikom financijskom teretu za Europsku uniju, ali za nas je velik i zato ću na tome inzistirati.“

On je dodao kako je bio protiv pelješkog mosta, ali u prvom redu zbog toga što su u taj projekt HDZ-ove vlade ulazile, a da nisu imale osigurana sredstva, što sada ne bi bio slučaj.

Milanović je i o granici i o povezivanju s Dubrovnikom govorio vrlo odmjerenim rječnikom, naglašavajući zajedničke interese dviju država. Tako je primjerice odšutio odgovor na novinarsko pitanje je li oko granice sa BiH najveći problem s Miloradom Dodikom.

Male šanse za dogovor u BiH

Također, svojim nastupom je poništio potencijalni negativni učinak neopreznih i neizbalansiranih izjava glasnogovornice hrvatskog Ministarstva prometa kako u slučaju gradnje cestovnog koridora kroz BiH, Hrvatska mora nad njim imati potpunu jurisdikciju, a da neće Hrvatska graditi nikakve ceste Bosni i Hercegovini. Tek je nešto suptilniji bio hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

„Pitanje povezivanja hrvatskog juga, dakle povezivanja hrvatskog europskog teritorija je prije svega pitanje Republike Hrvatske kao članice Europske unije, a nije to pitanje Bosne i Hercegovine. Dakle, o tome odlučujemo mi, to jest odlučujemo zajedno u partnerstvu sa našim kolegama članicama Europske unije na koji ćemo način najbolje povezati hrvatski teritorij“, istaknuo je Dončić.

Jedan od rijetkih poznavatelja hrvatsko-bosanskih odnosa u Hrvatskoj, bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže za RSE kako u ovom trenu nema nikakve šanse za dogovor triju strana u Bosni i Hercegovini o ratifikaciji sporazuma o granici, jer svi zauzimaju potpuno oprečne pozicije.

„Srbi ga ne žele ratificirati – hoće prije toga raspravu o Kostajnici, dakle o granici na Uni. Što se tiče Hrvata, oni bi da se još jednom porazgovara o otvorenom pitanju Neuma, a Bošnjaci bi željeli da se sporazum ratificira. Šansa da se tri strane u Bosni i Hercegovini dogovore je – nikakva!“

I dok bh. strana ne zauzme jedinstvenu poziciju, tu napretka nema, tvrdi naš sugovornik.

Da ne ispadne da je za sve kriva bh. strana, dodajmo kako je jedan od najboljih eksperata za granice u Hrvatskoj, akademik Davorin Rudolf za javnu televiziju komentirao hrvatsko ponašanje oko povezivanja Dubrovnika s kontinentalnom Hrvatskom.

„Mi smo znali da će se morati riješiti pitanje pelješkog mosta i zašto o tome nismo počeli pred 8 godina pregovarati sa Bruxellesom?!? Pa znali smo da ulazimo u Europsku uniju! Međutim, eto – kod nas je izgleda takva praksa da u svemu kompliciramo stvari, a ovdje se vidi jedan šlamperaj. Kasnimo, kasnimo, a ja bih rekao – potpuno neopravdano!“ kazao je on.

Francuska tvrtka Safege do 22. rujna treba dostaviti predstudiju izvedivosti optimalnog povezivanja Dubrovnika s kontinentom. Tada će stvari biti mnogo jasnije.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG