Hrvatski sabor u petak će najvjerojatnije za 1. prosinca raspisati referendum o tome da se u hrvatski Ustav unese definicija da je brak zajednica muškarca i žene, kojeg je inicirala nevladina udruga bliska Katoličkoj crkvi. Vladajuća većina želi da nakon moguće pozitivne odluke referenduma o tome još jednom odlučuje Sabor, što je izazvalo oštre reakcije struke i opozicije, a za očekivati je da ovu odluku ospori Ustavni sud. LGBT zajednica protivi se referendumu.
Vladajuća većina u Saborskom odboru za Ustav izglasala je da se 1. prosinca održi referendum na traženje inicijative „U ime obitelji“ bliske Katoličkoj crkvi da se i u Ustav unese formulacija, kakva još od socijalizma stoji u Obiteljskom zakonu, da je brak „zajednica muškarca i žene“.
Sabor bi tu odluku trebao potvrditi u petak. Predsjednik Odbora socijaldemokrat Peđa Grbin iznio je stav većine:
„Građani na referendunu ne mogu promijeniti Ustav, nego odlučuju o pokretanju postupka promjene Ustava. Nakon toga Hrvatski sabor o tome raspravlja i donosi odluku“, kazao je Grbin.
Ovakva njegova interpretacija izazvala je jednoglasnu reakciju lijeve i desne opozicije, pravnih stručnjaka i nevladine udruge GONG koji svi podsjećaju da je odluka na referendumu – ako se donese - konačna i obavezujuća, i da se tu Sabor nema više što miješati.
Vanjska članica Odbora za Ustav, profesorica Ustavnog prava na riječkom Pravnom fakultetu Sanja Barić upozorava da prijedlog Odbora kod nje izaziva veliku bojazan, jer iz njega nije jasno hoće li vlast poštivati odluku građana, kakva god ona bila.
„Sama mogućnost da se o tome razmišlja, da se uopće postavlja pitanje da bi saborski zastupnici mogli nešto odlučiti drugačije nego u odnosu na narod - to je nešto potpuno neprihvatljivo!“, naglašava Sanja Barić.
Dragutin Lesar
Laburist Dragutin Lesar rekao je kako se on sa prijedlogom inicijative ne slaže i da će izići na referendum i glasati protiv tog prijedloga.
„Međutim, ova odluka koja je jučer donesena pokušaj je manipuliranja građanima koji neće razumjeti svrhu referenduma, a to moraju znati“, kazao je.
„Ako Sabor usvoji ovakvu odluku, očekujem da će Ustavni sud po službenoj dužnosti odmah sam reagirati i donijeti pravorijek“, konstatirao je Lesar.
Rupe u pravnom okviru
Na margini europskog skupa LGBT aktivista iz 40 država, kojem je pokrovitelj zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, Sanja Juras iz zagrebačke LGBT udruge „Kontra“ izjasnila se protiv referenduma.
„Mi smatramo da je Vlada trebala i da još uvijek treba spriječiti referendum o temeljnim ljudskim pravima“, kazala je Juras.
Međutim, poznavatelji problematike kažu da za takav vladin potez ne postoji pravni osnov.
Podsjetimo, inicijativa „U ime obitelji“ inicirala je referendum, kako bi unaprijed onemogućila da se u hrvatskom zakonodavstvu izjednače hetereoseksualna i istospolna zajednica. Nasuprot njima, LGBT aktivisti traže da se obje zajednice izjednače u svim pravima i u nazivu „brak“. Kompromisno, Vlada predlaže da gej brakovi imaju sva prava osim naziva „brak“ i mogućnosti posvajanja djece. LGBT udruge to odbijaju i tvrde da ih Vlada diskriminira.
Kada se izmaknemo iz dnevne politike, mnogi upozoravaju da aktualno rješenje da se o vrijednostima koje spadaju u domenu ljudskih prava i temeljnih vrijednosti može odlučivati na referendumu - nije dobro.
„Mi već godinama upozoravamo da se treba riješiti pravni okvir za raspisivanje i pokretanje referenduma i posebice građanske inicijative, gdje se onda trebaju unijeti i 'osigurači' – primjerice da se na referendumu ne može odlučivati o ljudskim pravima, manjinskim pravima, pitanjima poreza... Dakle, to su sve stvari koje je trebalo davno riješiti. Međutim i dalje nam nije jasno zašto Vlada ima taj nemar prema sređivanju ove problematike, i upravo zbog takvih rupa u postojećem pravnom okviru dolazimo do ovakvih situacija potencijalne vrlo ozbiljne ustavne krize“, kazao je za RSE izvršni direktor nevladine udruge GONG Dragan Zelić.
Na tom tragu je i ocjena prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih poslova Vesna Pusić koja je na margini zagrebačkog skupa europskih LGBT aktivista zatražila promjenu Ustava, jer da ovakav „ne brani prava manjina od referenduma. Jer, manjina je po definiciji - manjina, a referendum se po definiciji oslanja na odluku većine“.
