Vlada Republike Srpske u četvrtak je utvrdila prijedlog zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta i pored toga što je Kancelarija visokog predstavnika još 2005. godine stavio zabranu njenog raspolaganja. U prijedlogu zakona se navodi da je imovina države BiH koja se nalazi na području Republike Srpske njeno vlasništvo.
Prije nego što zakon uđe u skupštinsku proceduru, Ured visokog predstavnika ponovo je upozorio da jednostrana rješenja nisu prihvatljiva, da će samo odgoditi zatvaranje Ureda visokog predstavnika i približavanje BiH evroatlantskim integracijama. Postizanje dogovora o raspodjeli državne imovine jedan je do preostalih "5+2" uslova koje BiH treba ispuniti kako bi došlo do okončanja mandata Kancelarije visokog predstavnika.
Reagujući na odluku Vlade RS da usvoji prijedlog zakona o statusu državne imovine i uputi ga u proceduru usvajanja, portparol OHR-a Ljiljana Radetić istakla je da jednostrane odluke poput ove imaju za rezultat samo spriječavanje postizanja dogovora oko pitanja državne imovine.
Ona je podsjetila da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još u junu ove godine apelovao na sve strukture vlasti u BiH da se uzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza oko državne imovine.
„Ne bi trebalo potcijeniti ozbiljnost ovog pitanja. Sposobnost BiH da krene naprijed u euroatlantskom integracionom procesu zavisi od pronalaženja prihvatljivog rješenja za državnu i vojnu imovinu. Poseban zakon RS ne bi uopšte doprinio konačnom rješenju ovog pitanja. Upravo naprotiv – on bi potkopao šanse pronalaženju održivog rješenja ovog pitanja i dalje odložio implementaciju programa 5+2, te zatvaranje OHR-a“, kazala je Radetić.
Pod imovinom koja se nalazi pod zabranom raspolaganja podrazumijeva se imovina koja je po osnovu Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije pripala BiH, kao i imovina na kojoj je pravo raspolaganja ili upravljanja imala bivša SR BiH.
Premijer RS Milorad Dodik nedavno je objasnio i kako će se odnositi prema onima koji koriste državnu imovinu, poput Armije Bosne i Hercegovine, a nalaze se na prostoru RS.
„Jedan od globalnih problema odnosa BiH je pitanje imovine. Mi smo ranije rekli da smo spremni da, na kraju-krajeva koristi i sada, vojska koristi ono što njoj treba. Naravno da će doći vrijeme vrlo brzo kada ćemo početi da provjeravamo da li plaćaju redovno račune za vodu, struju i ostalo koje moraju da plaćaju, i ako ne budu plaćali, isključivaćemo i struju i vodu. I to nema veze s onim ranijim dešavanjima na ovim prostorima, ali svakako da hoćemo da imamo čist račun sa svima, pa i sa vojskom“, ustvrdio je Dodik.
Ustavni osnov
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica ističe da ako ovaj zakon dođe na dnevni red Narodne skupštine prije izbora, prema raspoloženju unutar vladajuće koalicije, on će biti usvojen.
„Nama je jako žao što nije postignut dogovor u smislu komisije koja je radila na tom da se pripremi zakon na državnom nivou, zakon koji će na osnovu određenih kriterijuma utvrditi principe raspodjele. Nama je izuzetno žao, ali ono što je bitno za ovaj zakon to je da mi imamo ustavni osnov u Ustavu RS i u Ustavu BiH da usvojimo ovaj zakon“, tvrdi Mazalica.
Odluke koje je donio visoki predstavnik o zabrani raspolaganja državnom imovinom u suprotnosti su sa važećim propisima u RS, poput Zakona o privatizaciji, Zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu, i dovode u pitanje zaštitu stečenih prava, kaže Mazalica.
„Visoki predstavnik ovim praktično ne samo da doprinosi političkoj nestabilnosti već i unosi pravnu nesigurnost, što smo mi, imajući to u vidu, nastojali da prevaziđemo upravo donošenjem ovog zakona za koji imamo ustavnog osnova“, navodi Mazalica.
Teza da ovaj zakon ima uporište u ustavima BiH nema osnova, kaže savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i funkcioner Stranke za BiH Sejfudin Hodžić.
„Naravno da u entitetskom ustavu postoji osnov da se donose zakoni u Narodnoj skupštini i postoji osnov da se regulišu svojinska prava unutar entiteta, ali ovdje se ne radi o imovini entiteta, pa prema tome ni da se po tom ustavu reguliše to pravo. Ovdje se radi o imovini države. Prema tome, ne može entitet kao niži, neovlašten za nešto tako donositi zakone o regulisanju pitanja vlasništva nad državnom imovinom. To treba da uradi isključivo država - i samo država“, tvrdi Hodžić.
Prema riječima Hodžića, ovdje se radi o pokušaju jednostrane uzurpacije imovine Bosne i Hercegovine koja ima mnogo ozbiljniju pozadinu.
„I na ovaj način se pokreće jedna ozbiljna kampanja, jedna vrlo ozbiljna aktivnost koja sama po sebi znači neku vrstu fizičke secesije, za razliku od priča o referendumima koji su ustvari izraz političke volje“, tvdi Hodžić.
Političkim strankama koje su sada na vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba rješenje državne imovine, nego se oko ovoga pitanja pred izbore žele stvarati komplikacije i podizati tenzije, smatra potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović.
„To pitanje ne može doći na parlament RS prije izbora jer nije zakazana sjednica. Faktički je potpuno jasno da se tim žele prikupiti određeni, jeftini politički poeni. Zakon kao zakon je dobar, PDP ga je podržao u formi nacrta. Žalosno je da nema političkog sluha kod vladajućih političkih stranaka da se to pitanje riješi na nivou Parlamenta BiH“, kaže Borenović.
Ranije su iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH saopštili da čak ako se zakon o državnoj imovini usvoji u RS i stupi na snagu, njime se ne bi ukinula privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom, već bi se samo stvorila dodatna pravna nesigurnost u pogledu vlasništva nad državnom imovinom u ovom bh. entitetu.
*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi
RS počela proces prisvajanja državne imovine
Ništa ni od podjele državne imovine ni od popisa stanovništva
Naredni korak - dogovor o raspodjeli popisane imovine
Inzko dostavio popis državne imovine
Prije nego što zakon uđe u skupštinsku proceduru, Ured visokog predstavnika ponovo je upozorio da jednostrana rješenja nisu prihvatljiva, da će samo odgoditi zatvaranje Ureda visokog predstavnika i približavanje BiH evroatlantskim integracijama. Postizanje dogovora o raspodjeli državne imovine jedan je do preostalih "5+2" uslova koje BiH treba ispuniti kako bi došlo do okončanja mandata Kancelarije visokog predstavnika.
Reagujući na odluku Vlade RS da usvoji prijedlog zakona o statusu državne imovine i uputi ga u proceduru usvajanja, portparol OHR-a Ljiljana Radetić istakla je da jednostrane odluke poput ove imaju za rezultat samo spriječavanje postizanja dogovora oko pitanja državne imovine.
Ona je podsjetila da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još u junu ove godine apelovao na sve strukture vlasti u BiH da se uzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza oko državne imovine.
Iz OHR-a su upozorili da bi usvajanje zakona o upisu državne imovine u vlasništvo RS-a potkopalo šanse za rješenje pitanja državne imovine u cjelosti i dalje odložilo ukidanje OHR-a.
„Ne bi trebalo potcijeniti ozbiljnost ovog pitanja. Sposobnost BiH da krene naprijed u euroatlantskom integracionom procesu zavisi od pronalaženja prihvatljivog rješenja za državnu i vojnu imovinu. Poseban zakon RS ne bi uopšte doprinio konačnom rješenju ovog pitanja. Upravo naprotiv – on bi potkopao šanse pronalaženju održivog rješenja ovog pitanja i dalje odložio implementaciju programa 5+2, te zatvaranje OHR-a“, kazala je Radetić.
Pod imovinom koja se nalazi pod zabranom raspolaganja podrazumijeva se imovina koja je po osnovu Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije pripala BiH, kao i imovina na kojoj je pravo raspolaganja ili upravljanja imala bivša SR BiH.
Premijer RS Milorad Dodik nedavno je objasnio i kako će se odnositi prema onima koji koriste državnu imovinu, poput Armije Bosne i Hercegovine, a nalaze se na prostoru RS.
„Jedan od globalnih problema odnosa BiH je pitanje imovine. Mi smo ranije rekli da smo spremni da, na kraju-krajeva koristi i sada, vojska koristi ono što njoj treba. Naravno da će doći vrijeme vrlo brzo kada ćemo početi da provjeravamo da li plaćaju redovno račune za vodu, struju i ostalo koje moraju da plaćaju, i ako ne budu plaćali, isključivaćemo i struju i vodu. I to nema veze s onim ranijim dešavanjima na ovim prostorima, ali svakako da hoćemo da imamo čist račun sa svima, pa i sa vojskom“, ustvrdio je Dodik.
Ustavni osnov
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica ističe da ako ovaj zakon dođe na dnevni red Narodne skupštine prije izbora, prema raspoloženju unutar vladajuće koalicije, on će biti usvojen.
U SNSD-u tvrde kako će zakon biti usvojen, jer za to postoji ustavni osnov u Ustavu RS i u Ustavu BiH.
„Nama je jako žao što nije postignut dogovor u smislu komisije koja je radila na tom da se pripremi zakon na državnom nivou, zakon koji će na osnovu određenih kriterijuma utvrditi principe raspodjele. Nama je izuzetno žao, ali ono što je bitno za ovaj zakon to je da mi imamo ustavni osnov u Ustavu RS i u Ustavu BiH da usvojimo ovaj zakon“, tvrdi Mazalica.
Odluke koje je donio visoki predstavnik o zabrani raspolaganja državnom imovinom u suprotnosti su sa važećim propisima u RS, poput Zakona o privatizaciji, Zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu, i dovode u pitanje zaštitu stečenih prava, kaže Mazalica.
„Visoki predstavnik ovim praktično ne samo da doprinosi političkoj nestabilnosti već i unosi pravnu nesigurnost, što smo mi, imajući to u vidu, nastojali da prevaziđemo upravo donošenjem ovog zakona za koji imamo ustavnog osnova“, navodi Mazalica.
Teza da ovaj zakon ima uporište u ustavima BiH nema osnova, kaže savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i funkcioner Stranke za BiH Sejfudin Hodžić.
Pravni savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Sejfudin Hodžić naglašava kako se radi o imovini države i prema tome ne može entitet kao niži, neovlašten za nešto tako, donositi zakone o regulisanju pitanja vlasništva nad državnom imovinom.
„Naravno da u entitetskom ustavu postoji osnov da se donose zakoni u Narodnoj skupštini i postoji osnov da se regulišu svojinska prava unutar entiteta, ali ovdje se ne radi o imovini entiteta, pa prema tome ni da se po tom ustavu reguliše to pravo. Ovdje se radi o imovini države. Prema tome, ne može entitet kao niži, neovlašten za nešto tako donositi zakone o regulisanju pitanja vlasništva nad državnom imovinom. To treba da uradi isključivo država - i samo država“, tvrdi Hodžić.
Prema riječima Hodžića, ovdje se radi o pokušaju jednostrane uzurpacije imovine Bosne i Hercegovine koja ima mnogo ozbiljniju pozadinu.
„I na ovaj način se pokreće jedna ozbiljna kampanja, jedna vrlo ozbiljna aktivnost koja sama po sebi znači neku vrstu fizičke secesije, za razliku od priča o referendumima koji su ustvari izraz političke volje“, tvdi Hodžić.
Političkim strankama koje su sada na vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba rješenje državne imovine, nego se oko ovoga pitanja pred izbore žele stvarati komplikacije i podizati tenzije, smatra potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović.
„To pitanje ne može doći na parlament RS prije izbora jer nije zakazana sjednica. Faktički je potpuno jasno da se tim žele prikupiti određeni, jeftini politički poeni. Zakon kao zakon je dobar, PDP ga je podržao u formi nacrta. Žalosno je da nema političkog sluha kod vladajućih političkih stranaka da se to pitanje riješi na nivou Parlamenta BiH“, kaže Borenović.
Ranije su iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH saopštili da čak ako se zakon o državnoj imovini usvoji u RS i stupi na snagu, njime se ne bi ukinula privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom, već bi se samo stvorila dodatna pravna nesigurnost u pogledu vlasništva nad državnom imovinom u ovom bh. entitetu.
*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi
RS počela proces prisvajanja državne imovine
Ništa ni od podjele državne imovine ni od popisa stanovništva
Naredni korak - dogovor o raspodjeli popisane imovine
Inzko dostavio popis državne imovine
