Dostupni linkovi

logo-print

Vijeće za provođenje mira: 2012. će biti teška godina za BiH


Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, mart 2011. - ilustracija

Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, mart 2011. - ilustracija

Zastoj u formiranju vlasti podriva povjerenje građana u političare koje su izabrali, zaključilo je, između ostalog, u utorak Vijeće za provođenje mira nakon dvodnevnog sastanka. Posljedice političkog zastoja u zemlji već su vidljive, neke od njih su sniženi kreditni rejting za BiH, ali i izostanak stranih investicija.

Naredna godina biće teška za BiH i zbog činjenice da nije usvojen budžet državnih institucija, smatraju u PIC-u. Nakon dvodnevnog zasjedanja sve je ostalo na blagom upozorenju da se bh. političari moraju preuzeti odgovornost za zbivanja u zemlji. Znači li to da i međunarodna zajednica diže ruke od BiH?

Ovo je samo jedan kontinuitet negativnih ocjena kada je u pitanju učinkovitost vlasti u BiH, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.

„Najveći problem funkcionisanja BiH kao države i njenih institucija i nepostojanje odgovornosti aktera političkog života u BiH - jer šta očekivati od vlasti koja ne poštuje odluke Ustavnog suda, mislim vlast na svim nivoima, ne samo državnom Takva vlast u drugim državama sigurno ne bi pomislila na takvu činjenicu“, kaže Šehić.

Vijeće za implementaciju mira zaključilo je da međunarodna zajednica neće
preduzimati nikakve mjere kako bi riješila političku blokadu u zemlji, te da je odgovornost na domaćim političarima.

Na pitanje da li činjenica da PIC nije donio nikakvu odluku znači da i međunarodni predstavnici dižu ruke od BiH, odgovara Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe.

„U svakom slučaju ne. Ja mislim da su više lokalni lideri digli ruke od ove zemlje. Ono kako barem ja tumačim ove prve informacije sa zasjedanja PIC-a, jeste da međunarodna zajednica ne može da rješava probleme BiH umjesto samih građana i političkih lidera BiH. Prema tome, ono što međunarodna zajednica može i treba da uradi jeste da kreira što bolje uslove u kojima bi se reforme u BiH ponovo pokrenule i što brže sprovele. Međutim, očigledno je pitanje političke volje lokalnih lidera da kao prvo formiraju vlast i da onda nakon toga ubrzanim korakom krenu ka pristupanju EU“, ocjenjuje Latal.

Ne postoji mehanizam za kažnjavanje političara

Analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić smatra da je očigledno da je međunarodna zajednica zaokupljena drugim problemima, kakav je, recimo, onaj u eurozoni, digla ruke od BiH.

„A na sve to dolazi jedna opšta nezainteresovanost i utisak koji se stiče unutar same BiH kao da smo svi, počevši od političkih elita i političkih snaga, digli ruke od BiH, što onda stvara sliku jednog opšteg beznađa i pitanja šta dalje, kud dalje. A vidimo da nam ni ovaj odgovor, odnosno ovo zadnje zasjedanje Tanja Topić

Tanja Topić

Savjeta za provođenje mira nije ponudilo odgovor na to pitanje“, kazala je Topić.

Vijeću za implemetnaciju mira zaključilo je, između ostalog, da kada već nije formirano novo Vijeće ministara BiH, ovo koje radi u tehničkom madatu mora biti efikasnije. I Vehid Šehić je saglasan sa ovom ocjenom i kaže da sumnja da bi formiranje Vijeća ministara promijenilo nabolje političku situaciju u zemlji.

„Imali smo Vijeće ministara i u prošlom mandatu. Oni su imali samo aranžmane sa MMF-om i Svjetskom bankom i dodatno je zadužena BiH. I novo Vijeće ministara bi steklo taj legalitet i legitimitet da se ponovo može zaduživati. Investicije sigurno neće dolaziti u BiH, ne radi formiranja ili neformiranja Vijeća ministara. Mi smo politički i ekonomski nestabilna država i nekad se čovjek pita da je možda i bolje da nemamo Vijeće ministara jer bi oni svoj mandat iskoristili za nova zaduženja kojim bi krpili budžetske deficite, a ne bi se novci koristili u stvaranju novih vrijednosti“, rekao je Šehić.

Zastoj u formiranju vlasti u BiH podriva povjerenje građana u političare koje su izabrali, smatraju u PIC-u. A u Centru civilnih inicijativa dodaju da je još gora činjenica da ne postoji mehanizam kojim bi građani političare zbog neodgovornosti mogli kazniti.

„Bezbroj puta smo ponovili da je ovakvo ponašanje naše političke elite u potpunosti neodgovorno, neprihvatljivo i dovodi do stanja koje je neodrživo. Mi, nažalost, kao građani nismo u mogućnosti čak ni da sankcionišemo takvo ponašanje jer ne postoje mehanizmi u izbornom zakonodavstvu koji određuju rokove za formiranje zakonodavne i izvršne vlasti, niti postoji institut vanrednih izbora kao svojevrsna sankcija za probijanje ovih rokova. Tako da mi sve i kad bismo htjeli, a ubijeđena sam da bismo svi htjeli sankcionisati ovakvo ponašanje jer sigurno nismo prije skoro 15 mjeseci izašli na opće izbore da dobijemo ovakvu situaciju, to sankcionisati jer jednostavno nemamo te mogućnosti“, kazala je Majda Behram Stojanov iz CCI.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG