Dostupni linkovi

logo-print
Ne stišavaju se oštre reakcije dijela crnogorske javnosti na vladin prijedlog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji između ostalog omogućava da se naknada za vrijeme porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva poslodavcu refundira samo do iznosa prosječne zarade u državi, a ne kao do sada do niova zarade koju je zaposlenica imala do odlaska na porodiljsko odsustvo.

Predstavnici 34 nevladine organizacije su tim povodom predali poslanicima proglas protiv Predloga zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti sa potpisima preko 3.500 građana.

"Mi smo ovde da zaštitimo Ustav u kojem piše da je Crna Gora država socijalne pravde , da ona podstiče rađanje. Smatramo da predložena zakonska rešenja u predlogu Zakona o socijalnoj i dečjoj zaštiti krše ove načelne ustavne odredbe i mislimo da su morale biti bolje, da su morale biti drugačije" - tako je Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava saopštila stav 34 NVO koje su u utorak predale proglas sa potpisima crnogorskih građana koji su protiv usvajanja vladinog prijedloga Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Na transparentima koje su predstavnci NVO sektora razvili ispred zgrade Skupštine nekoliko trenutaka pošto su u arhim zakonodavnog doma predali proglas između ostalog je pisalo: "Smanjite reprezentaciju a ne natalitet, pazite našu djecu a ne Deripasku, otimam siormašnima da bih dao bogatima, izvinite što imamo porodicu".

Revolt roditelja i NVO koje se bave ljudskim i socijalnim pravima izazvala su rješnje u prijedlogu zakona kojima će kako smatraju posebno biti zakinute i diskriminisane žene u radnom odnosu.

Naime, poslodavcima koji zapošljavaju žene (roditelje) sa platom većom od prosječne plate u državi (476 eura) za vrijeme porodiljskog ili roditeljskog odsustva biće refundiran samo iznos do visine prosječne plate u državi.

Posljedice su, prema mišljenju udruženja Roditelji, da će žene biti primorane da ranije okončaju porodiljsko odsustvo, uveliko će im se smanjiti šanse da zasnuju stalni radni odnos, a poslodavci će izbjegavati da zapošljavaju mlade žene.

Kristina Mihajlović iz Udruženja Roditelji pozvala je građane da i dalje potpisuju proglas kojim se traži da država odustane od diskriminacije i kršenja osnovnih prava porodilja.

"Nadam se da ćemo do momenta kada se poslancii budu izjašanjavali o predlogu zakona, a to neće biti danas, prikupiti onih 6.000 potpisa koji su zakonom definisani i na osnovu kojih će znači parlament biti u obavezi da se izjasni o našim zahtjevima . Tako da pozivamo građane i sve zainteresovane da i dalje poptisuju naš proglas", poručila je Krisitna Mihajlović.

Maja Raičević

Maja Raičević

Sporna su i rješenja prema kojima država namjerava da umanji i ograniči osnovnu socijalnu pomoć na 63.5 eura mjesečno za osobu koja živi sama, a 120 eura predviđeno je za porodicu od pet i više članova. Uz to, roditelji sa djecom koji su radno sposobni, moći će da dobijaju socijalnu pomoć samo 9 mjeseci godišnje.

Među potpisnicama proglasa je i Maja Raičević iz Sigurne ženske kuće.

"Ovo je jedan od najvažnijih zakona, po mom mišljenju, koje Crna Gora treba da usvoji i svi smo ovdje na istom zadatku da jednostavno ne dozvolimo da se državni budžet smanjuje na račun najugroženijih grupa u Crnoj Gori", navela je Maja Raičević.

Pogrešne interpretacije

Dakle, sada se priča o prijedlogu zakona koji je izazvao buru u dijelu javnosti seli u skupštinske klupe gdje će poslanici donijeti konačnu odluku o njegovoj sudbini. U međuvremenu, Skupština Crne Gore počela je raspravu o Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković priznao je da je zakon unio polemiku u javnosti, ali i konstatovao da je pogrešno interpretiran od strane nevladinog sektora, s posebno dio zakona koji se odnosi na prava trudnica.

Ministar Bošković je pojasnio da se zakon reguliše odnose o refundaciji troškova za porodilje sa poslodavcima, a ne sa zaposlenima u čija se prava nije diralo:

"Pitanje refundacije porodiljskih odsustava i pogrešne, da li zlonamjerne ili nečim drugim izazvane interpretacije ovog rješenja u ovom zakonu je slijedeće – ovaj zakon ne definiše odnos države i porodilje već države i poslodavca. Porodilja ima pravo na naknadu i za vrijeme porodiljskog odsustva u iznosu onom kojem je imala platu prije odlaska na porodiljsko odsustvo", tvrdi ministar.

Opoziciona Socijalistička narodna partija se protivi zakonu, a posebno dijelu koji se odnosi na refundaciju zaoposlenim ženama koje su na porodiljskom odsustvu.

Poslanik Velizar Kaluđerović je saopštio da zakon nije u skladu sa Ustavom ni sa Zakonom o radu:

"Ne može se donositi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, pritom se traži i skraćeni postupak za to u državi koja je Ustavom i to svojim prvim članom sebe deklarisala kao državu socijalne pravde", ocjenjuje Kaluđerović.

Posebno oštru kritiku na račun predloženog zakona uputila je Ana Ponoš iz Pozitivne Crne Gore:

"Svakog građanina sa najmanjim osjećajem solidarnosti će biti sramota da živi u državi koja zanemaruje najugroženije, najsiromašnije, one koji najmanje imaju i na kraju da zanemaruje djecu. Ovo je zaista sramota", smatra Ana Ponoš.

Na prozivke iz SNP da predloženi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti nije u skladu sa Ustavom Crne Gore ni sa Zakonom o radu odgovorio je ministar Bošković:

"Ničim ne vršimo diskriminaciju, mi samo definišemo refundaciju prema poslodavcu. Porodilja je zaštićena ovim zakonom na isti način kako je bila i prije ovog zakona. Dakle, ona je zaštićena Zakonom o radu koji direktno propisuje da je porodilja zaštićena na taj način da ima pravo na nadoknadu za vrijeme porodiljskog u istom iznosu u kojem je imala platu tokom svoga rada, sa jedne strane. Sa druge strane, ona nakon povratka na posao dolazi na isto radno mjesto sa kojeg je otišla na porodiljsko odsustvo", zaključuje ministar.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG