Dostupni linkovi

logo-print

Peta obljetnica hrvatskog članstva u NATO u ozračju događaja u Ukrajini


Zastave Europske unije, NATO i Hrvatske u zgradi Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu

Zastave Europske unije, NATO i Hrvatske u zgradi Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu

U sklopu obilježavanja pet godina članstva Hrvatske u NATO savezu u Zagrebu je održan okrugli stol na kojem su sudjelovali prvi ljudi politike i obrambenog sustava.

Članstvo u NATO-u Hrvatskoj je osiguralo mir, granice i perspektivu, poručio je predsjednik Sabora Josip Leko.

„Hrvatska od članstva u NATO-u dobila više nego što se nadala“, poručio je Leko na obilježavanju pet godina hrvatskog članstva u toj obrambenoj alijansi.

„Mi smo postali članica organizacije koja Hrvatskoj osigurava mir, granice i perspektivu. Dakle, dobili smo u materijalnom i političkom smislu, ali najviše smo dobili – na perspektivi!“

Dok se još jučer postavljalo pitanje smisla daljeg postojanja NATO saveza, danas je u kontekstu ruskog upada u Ukrajinu jasno da on ima svoj razlog postojanja, stav je hrvatskog državnog vrha.

„I recentni događaji u Ukrajini pokazuju koliko je bolje biti u NATO-u, nego izvan njega. Naravno, politička pitanja, rješavanje problema politikom, a ne oružjem temelj su politike NATO-a, i mislim da je to dobro“, kazao je predsjednik Ivo Josipović.

Kakav je u tom kontekstu hrvatski stav prema Rusiji?

Premijer Zoran Milanović smatra: „Rusija nam nije neprijatelj, niti je želimo gledati na taj način. Istovremeno, postoje određena pravila ponašanja kojih se držimo. I kada ih netko prekrši – a Rusija ih je prekršila u ovom slučaju – smatramo to neprihvatljivim i to moramo reći. Ali to ne zatvara prostor suradnji i dijalogu na dobrobit obiju država.“
Ante Kotromanović

Ante Kotromanović

„Događaji u Ukrajini pokazali su da proces izgradnje održive europske sigurnosti nije dovršen“, poručio je ministar obrane Ante Kotromanović.

„Postupci koji ugrožavaju teritorijalni integritet ili suverenost jedne države ne mogu biti tolerirani u 21. stoljeću. Hrvatska će, osim toga, unutar NATO-a čvrsto zauzimati stav da se scenarij poput onog na Krimu ne dogodi na području Jugoistočne Europe. Prvenstveno mislim na Bosnu i Hercegovinu.“

Govoreći o očekivanjima od jesenjeg summita NATO-a, hrvatski veleposlanik pri NATO-u Boris Grigić ocijenio je da bi nove okolnosti mogle pomoći aspiranticama iz regije u bržem približavanju NATO-u, a da je tu Crna Gora svakako prethodnica i predvodnica.

„Rekao bih da bi se moglo biti blago optimističan o tome kako će izgledati zaključak na summitu glede Crne Gore. A u krajnjoj liniji, ako se na summitu i ne bude mogla donijeti konačna odluka, ne mora se čekati sljedeći summit da bi je se donijelo. To se može dogoditi u svakom trenutku i na sastanku NATO-a na razini stalnih predstavnika.“

O koristima članstva tranzicijskih zemalja u euroatlantskim integracijama za RSE govori sigurnosni stručnjak i dekan veleučilišta VERN Vlatko Cvrtila.

„Pritisak iz sigurnosnog dijela na financiranje bio bi puno veći da smo izvan NATO-a, nego sada kada smo u okviru NATO-a. Dakle, sve one sposobnosti koje bismo u vojnom, sigurnosnom i obrambenom smislu morali razvijati sami, sada imamo preko NATO-a. Svaka tranzicijska država koja je ušla u NATO i u Europsku uniju ima zadovoljene sve komponente – sigurnosnu preko NATO-a, a sve druge, uključujući i sigurnosnu, preko Europske unije, i u svakom slučaju postoji jako veliki prostor za realizaciju vlastitih nacionalnih interesa.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG