Dostupni linkovi

logo-print

Pet stvari koje treba znati o Ocalanovom pozivu na primirje s Turskom


Abdullah Ocalan

Abdullah Ocalan

Piše: Charles Recknagel, priredila: Mirjana Rakela

Primirje na koje je pozvao lider Kurdske radničke partije (PPK) Abdullah Ocalan otvorio je nadu da bi nasilje koje je potresalo Tursku gotovo 30 godina, moglo postati prošlost. Ipak, neka otvorena pitanja ostaju. Najprije, da li Ocalan ima dovoljnu kontrolu nad PPK-a kako bi garantirao prekid vatre?

Abdullah Ocalan je u zatvoru na otoku Imrali u blizini Istanbula od 1999., i to uz najviše mjere sigurnosti. Tamo je dopremljen nakon što su ga turski specijalci uhapsili u Keniji. Iste je godine zbog veleizdaje, članstva u terorističkoj organizaciji, bombaških napada i ubojstava, bio osudjen na smrt, ali je 2002., presuda preinačena u doživotni zatvor.

No, bez dvojbe on jest ključna figura Kurdske radničke partije, koja je formirana u 1978. Prošle godine je dokazao da je lider stranke naredbom da stotine kurdskih zatvorenike krenu u štrajk glađu, što je i provedeno. Nakon toga su turske obavještajne službe započele s njim izravne pregovore.

Ocalan u svom proglasu od 21.marta nije spominjao trajanje primirja, ali je očito da je ono vezano uz pristajanje službene Ankare da ispuni neka očekivanja kurdskih nacionalista.

Turska je oprezno pozdravila poziv prekid vatare, a premijer Rejep Tajip Erdogan je kazao da sve ovisi o tome kako će se provoditi primirje.

Što konkretno znači Ocalanov poziv PPK-a da se povuče iz južne Turske?

Fadi Hakura, stručnjak za Tursku, u londonskom Chatham Housu, kaže da je on naredio borcima PPK-a da se povuku u svoja planinska skrovišta u sjevernom Iraku, te da je s turskom vojskom dogovoreno da ih se u tom povlačanju neće napadati, kao i da se prekine sa zračnim napadima na kurdske prekogranične baze.
Ovaj stručnjak ipak podsjeća da je granica Turske s Irakom porozna i da se borci PPK-a u svakom momentu mogu vratiti u Tursku, ukoliko propadne primirje.

Što je Ocalan tražio za uzvrat?

U pozivu za prekid vatre nema odredjenih zahtjeva. Hakura, medjutim, ističe da su oni poznati od ranije.

„Abudlah Ocalan ima tri glavna zahtjeva. Jedno je redefiniranje turskog identiteta u Ustavu, odnosno umjesto odredjivanja etniciteta, traži neutralniji pristup. Drugi je zahtjev obrazovanje na jeziku Kurda, a treći, možda i najizazovniji je prijenos vlasti na lokalne kurdske zajednice."

Da li je Ankara spremna pregovarati o ovim zahtjevima?

Zanimljivo je nema javnog saopćenja vlasti na koje su moguće ustupke spremni pristati. Dakle, najzahtjevniji dio, odnosno prerastanje prekida vatre u trajni mir i dalje je neizvjestan.

No, od dolaska na vlast 2002., premijer Erdogan je zauzeo liberalniji stav prema Kurdima od svojih prethodnika, uključijući reforme koje omogućuju kulturna i jezična prava Kurda. To ostavlja otvorenom mogućnost da se nastavi s davanjem prava kurdskoj manjini kako bi oni odustali od svojih separatističkih planova.

Zašto je Erdogan upravo sada tražio primirje s PPK-a?

Hakura kaže to može biti povezano s Erdoganovim političkim interesima, koji nisu vezani uz Kurdsko pitanje. Aktualni premijer traži u parlamentu potporu za uvodjenje predsjedničkog sustava sa širokim ovlastima, kao što je slučaj u Francuskoj ili Rusiji. Za to mu treba podrška opozicijskih stranaka u parlamentu, jer promjena ustava je moguća samo s dvotrećinskom većinom. Dakle, moguće je da mu treba podrška kurdskih poslanika koji su bliski PKK -a.

Djelovanje Kurdske radničke partije u Turskoj je zabranjeno kao terorističke organizacije. I zemlje EU, NATO i SAD su je uvrstile medju terorističke organizacije. U tridesetak godina u nasilju izmedju turskih vlasti i kurdskih pobunjenika život je izgubilo oko 40 tisuća ljudi.
XS
SM
MD
LG