Dostupni linkovi

logo-print
U Crnoj Gori aktivno se kocka između 35 i 40 posto punoljetnih građana, pokazuju istraživanja NVO.

No, ono što zabrinjava stručnjake jeste procenat od 5 posto onIh koji su zavisnici od raznih oblika klađenja. Patološki kockari od svog života i života porodice prave socijalnu i ekonomsku pustoš i često bivaju dovedeni pred svršen čin – da zbog dugova oduzmu život sebi ili onome kome duguju novac.

Kako kažu stručnjaci, agonija počinje najčešće tako što se zarad vjere u dobitak pozajmi novac od takozvanih zelenaša ili popularnije kamataša čime se ulazi u dužničko ropstvo iz kojeg se teško izlazi.

Bolesna strast za kockanjem ne jenjava, a dug raste i kada i ako osoba postane svjesna da je u problemu obično se dug mjeri desetinama ili stotinama hiljada eura, kaže Milan Radovanović iz savjetovališta za osobe zavisnike od kocke.

Radovanović kaže da svaki patološki kockar prolazi kroz tri faze – fazu dobitka, fazu gubitka i fazu očaja.

"Kada potpuno dođe u fazu očaja, kada bude potpuno pritisnut dugovima, naročito dugovima od strane kamataša on pred sobom, u svojoj glavi, na žalost ima svega dva moguća izbora. Jedan izbor je da digne ruku na sebe i da tako prekine agoniju, a drugi izbor je da eventualno digne ruku na kamataša kojem duguje novac i na taj način prekine agoniju. Ono što je, međutim problem jeste ono što kaže naš narod da dug nije zec da pobegne u šumu. Dug ostaje porodici i taj dug ponekada može da se plaća narednih nekoliko godina. Ako pak digne ruku na kamataša ekipa kamataša će naslijediti dug, jer on mora da se plati. Na žalost, kockaru ne pada na pamet da može da se obrati nekome za psihološku pomoć i podršku", navodi Radovanović.

U ukupnoj populaciji kockara u Crnoj Gori velika većina su oni koji znaju da podvuku crtu i ne skliznu u problematično kockanje. To je dobra vijest, ali je loša da je 5 posto onih koji su postali zavisnici od kocke.

Posebno su ugroženi mladi. Milan Radovanović navodi primjer mladog Podgoričanina koji pokazuje da nije samo problem izliječiti patološkog kockara već ga resocijalizovati i zainteresovati da u budućnosti zarađuje od rada, a ne od kocke.

"Mi trenutno radimo sa Podgoričaninom koji je sa 19 godina znao da nakocka po 4 ili 5 hiljada eura. Kako mi njemu sada da objasnimo zbog čega da studira? Zbog čega da završava fakultet? Za neki tamo neizvjesni posao koji će možda dobiti, pa ako ga dobije imaće platu koja je za njega smiješna. To su ljudi koji su igrali teksaški poker i koji znaju dileru da ostave bakšiš u visini nečije plate ako dobiju nešto to veče. To je ogroman, ogroman problem", ističe on.

Pomoć i prevencija

Tijana Ignjatov, prva je osoba u savjetovalištu koja razgovara sa onima koje zatraže pomoć. Kaže da zavisnici od kocke odluče da potraže pomoć u trenutku kada su duboko u problemu sa vidnim posljedicama.

"Ili su toliko velike ekonomske posljedice kockanja ili su tolike posljedice na porodičnom nivou da dolazi do raspada brakova ili su već pomisli na suicid ili homicid, ili generalno na izvršenje krivičnih djela", pojašnjava Ignjatov.

A ako pomoć ne zatraže sami zavisnici obično u savjetovalište dođu članovi uže porodice.

"Očajne majke uglavnom, supruge i sestre. Prvo nas pitaju da li je ovo rješivo? Kada im kažemo da jeste oni su negdje zahvalni, ali kada kažu da ovaj problem postoji i godinama unazad i da do danas nijesu imale opciju da se nekome ovdje obrate za pomoć. Sada znaju na čemu i kako da rade".

To i jeste do nedavno bio problem, jer su zavisnici u prošlosti pomoć mogli da dobiju jedino od stručnjaka sa strane. No zahvaljujući NVO Zid sada eksperti sa strane dolaze u Crnu Goru kako bi pomagali zavisnicima od kocke.

Priređivači igara na sreću tvrde da čine sve kako bi preduprijedili kockanje, naročito među mladima.

"Legalni organizatori igara na sreću posluju u skladu sa Zakonom o igrama na sreću i strogo je zbaranjen ulazak licima mlađim od 18 godina u naše objekte. To je nešto što se strogo primjenjuje i nešto što podliježe inspekcijskoj kontroli i sankciji", navodi Marijana Racković iz udruženja "Montenegro bet".

Igor Milošević iz Zida kaže da represivna politika ne donosi rezultate na terenu.

"Ako imamo zakon od 2004. godine koji govori da je maloljetnicima zabranjeno igranje, ako vi poštujete takvu politiku to je sve legitimno. No, mi imamo ovakvo faktičko stanje. Mi jedino možemo to da mijenjamo tako što ćemo sistemski da utičemo na porodicu, na pojedinca i na određene mjere koje će da spriječe problematično kockanje", kaže Milošević.

Prema istraživanju te organizacije država Crna Gora od igara na sreću i drugih oblika kocke zvanično zarađuje 5 miliona eura od čega svega pola miliona od turista koji dolaze u Crnu Goru radi kocke. Ostatak prihoduje od svojih građana koji sreću i zaradu traže kladeći se. Ipak, nezvanična cifra dostiže gotovo 10 miliona eura zarade od kocke.
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG