Dostupni linkovi

logo-print

Pet minuta za RSE: Dragan Čović


Dragan Čović, kandidat Hrvatske Demokratske Zajednice BiH za hrvtaksog člana Predsjedništva BiH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.

RSE: Ako biste bili izabrani za člana Predsjedništva BiH, šta biste uradili prvo, a šta je strateški cilj?

Čović: Strateški je cilj pokrenuti BiH. Mi smo stavili sebi u zadatak sedam vrlo jasnih odgovora na ključna pitanja funkcioniranja BiH. Vrlo krako: naš europski put je nešto što imamo u planu za četiri godine - kandidatski staus BiH, vrlo jednostavno, vrlo znakovito postavljeno. S druge strane, želimo reorganizirati BiH, odmah izmjena Izbornog zakona, znači Sjedić-Finci, Grad Mostar i mnoge druge stvari itd.. I, naravno, vjerujemo da treba napraviti novi ustav i novu reorganizaciju BiH.

RSE: Kako BiH vidite sada, a kako biste željeli za četiri godine? Ako ste nezadovoljni položajem hrvatskog naroda, šta konkretno predlažete?

Čović: Što se tiče BiH, apsolutno sam nezadovoljan. Mislim da, koliko je vremena prošlo od Dejtona, morali smo i mogli mnogo, mnogo više uraditi. Bojim se da se bavimo sami sobom, odnosno neriješeno pitanje Hrvata u BiH stavilo nam je za pravo da se ono stavljalo u žižu svih interesa, umjesto da se okrenemo funkcioniranju ekonomskom, gospodarskom BiH i socijalnom sređivanju države. Prvo što mi trebamo uraditi je reorganizirati BiH po mjeri sva tri naroda i svih građana. Mi predlažemo federalizaciju BiH, drugim riječima - na srednjoj razini da imamo četiri federalne jedinice.

RSE: Koji su ciljevi u spoljnoj politici - evo u odnosu na ukrajinsku krizu i neke paralele koje se vuku prema balkanskoj situaciji?

Čović: Što se tiče strategije u vanjskoj politici, ona mora biti vrlo jasna, prije svega napraviti jedan uravnotežen odnos tri člana Predsjedništva, jer to se zagovara na toj razini. Mislim da naš strateški cilj mora biti europski put. Zbog toga i zagovaramo u ove četiri godine kandidatski status - da sustignemo istočne susjede Crnu Goru i Srbiju itd., jer sigurno u ove četiri godine neće biti prijema ni za koga,to je sasvim jasno, a čak ni za pet godina, tako je i postavljen nova struktura u Briselu. Uvjeren sam da je to nešto što je realno.

RSE: Koliko je BiH sekularna država? Kako ocjenjujete odnos vjere i politike?

Čović: Još se uvijek tražimo, ja bih rekao. Naš cilj je sekularna država, a mislim da smo još uvijek daleko od toga. Još uvijek ima previše ispreplitanja. Vidite kad dođe jedna kampanja kakvi su odnosi jedne, druge, treće vjerske zajednice prema politici. Ja osobno mislim da trend koji smo napravili prvih nekoliko godina moramo ponovno oživjeti. Mislim da svatko treba raditi svoj posao. Vrlo je jasno, poslije nakon ovih izbora oni koje građani, ljudi i narodi izaberu moraju preuzeti svu odgovornost, a Crkva, odnosno Islamska zajednica, odnosno vjerske institucije BiH moraju raditi svoj posao. Nama treba, vrlo jasno, jedan tijesan odnos i suradnja s institucijama vjerskih zajednica u BiH, ali mora se znati što je čiji posao.

RSE: Prema gotovo svim ekonomskim parametrima na dnu smo evropske ljestvice. Što uraditi pod broj jedan da tako ne bude? Kako zaposliti mlade?

Čović: Ja ne vidim drugog puta do snažnog investiranja, investicijskog zamaha u BiH. Da bi se on pokrenuo, mi možemo maštati o desecima tisuća radnih mjesta, međutim, čime motivirati jednog poduzetnika da inestira svoj novac ovdje, bez obzira da li su to domaći investitori ili će doći izvana. Ja mislim da mi nismo uopće iskoristili potencijal građana BiH koji imaju ogroman novac i koji ne žele investirati prije svega zato što nemaju pravnu sigurnost. Znači mi moramo napraviti pravnu državu, dati aposlutnu pravnu sigurnost imovine i osoba u BiH, gdje smo imali mnoga iskušenja i često padali na ispitu - pa sjetite se i unazad sedam, osam mjeseci što se dešavalo u BiH. A s druge strane pravna regulativa mora uveliko fiskalno rasteretiti osobito onaj realni dio biznisa i gospodarstva. Ja vjerujem, uz javne radove koje moramo intenzivno pokrenuti, energetski sektor, poljoprivredu gdje nismo iskoristili ni 10 posto naših potencijala.

RSE: Najopasnija bolest ovog društva je korupcija. Šta uraditi?

Čović: To je pravna država. Mi smo postavili vrlo jasno pravilo: boerba protiv kriminala i korupcije nema alternative. Tu moramo biti vjerodostojni i učiinkoviti. Međutim, da bismo mi stvarno imali borbu ili nultu toleranciju prema kriminalu i korupciji, mi moramo urediti pravnu državu. Naše institucije, koje definiraju pravnu državu, moraju biti apsolutno politički neovisne - i nema izdvojenih osoba, nema zaštićenih osoba, prema zakonu apsolutno svi moramo biti jednaki. Mislim da kriteriji, standardi u borbi protiv korupcije moraju biti najstrožiji koje danas imamo u demokratskom svijetu, u EU recimo, i sa te razine mi moramo krenuti. Jednostavno ne može više nitko biti nedodirljiv. A posebno ne može biti pakiranih procesa, procesa koji imaju političku dimenziju -jer time onda potpuno skrnavimo čitav sustav.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG