Dostupni linkovi

logo-print

Pet minuta za RSE: Bakir Hadžiomerović


Bakir Hadžiomerović, kandidat Socijaldemokratske partije BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.

RSE: Gospodine Hadžiomeroviću, ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, šta ćete prvo uraditi, a šta je strateški cilj?

Hadžiomerović: Ono što je moj motiv bio za ulazak u ovu čitavu trku i priču jeste da vratimo dostojanstvo najvažnijoj instituciji Bosne i Hercegovine, da ne bude kao do sada da Predsjedništvo radi samo poslove koji se tiču raspodjele plijena i ambasadorskih mjesta, nego da Predsjedništvo BiH bude zaista mjesto na kojem se donose važne odluke za ovu zemlju i mjesto gdje se vodi računa o građanima ove zemlje, bez obzira na nadležnosti članova Predsjedništva. Mi svi znamo da se to svodi na nekoliko vanjskopolitičkih nadležnosti, plus usvajanje budžeta, odnosno prijedloga budžeta, ali mislim da se članovi Predsjedništva mogu miješati u sve, jer imaju legitimitet, među građanima dovoljno osvojen broj glasova da se miješaju i u stvari koje nisu u njihovoj nadležnosti. Prvo što bi trebalo uraditi, osim povratka dostojanstva i digniteta institucije Predsjedništva, da se konačno krene naprijed rješavanjem presude 'Sejdić-Finci' i da se zauzme stav – bilo vam je poznato da je u posljednje četiri godine Evropska unija tražila od Predsjedništva BiH da zauzme stav kako riješiti to pitanje. Oni su zauzeli stav, ovo aktuelno Predsjedništvo, da ne mogu zauzeti stav.

RSE: Kakvu Bosnu i Hercegovinu vidite sada, a kakvu biste voljeli vidjeti za četiri godine?

Hadžiomerović: Za četiri godine bih je volio vidjeti kao članicu NATO-a, i to je prioritet svih prioriteta, jer je to put za ulazak u Evropsku uniju. Mislim da je ovaj prvi zadatak, NATO, lako ostvariv, ukoliko postoji politička volja i kompromis. Predsjedništvo ne treba da bude mjesto konflikata i mjesto sukoba, nego mjesto kompromisa. Zapravo, mislim da trebamo napraviti preokret u Predsjedništvu u saradnji tri člana Predsjedništva, da se na svaki mogući način pokušava doći do rješenja, a ne da od svakog rješenja stvaramo problem. Ako gledamo dalje u budućnost, da za četiri godine imamo izbore za jednog predsjednika Bosne i Hercegovine, koji mogu biti direktni ili iz Parlamenta, potpuno je nevažno, znači – da provedemo ustavne reforme koje će od ove zemlje napraviti neku normalnu evropsku državu.

RSE: Šta su ciljevi u vanjskoj politici, prije svega odnos prema NATO-u i Evropskoj uniji?

Hadžiomerović: Mi moramo, recimo, u diplomatsko-konzularnoj mreži potpuno promijeniti stanje. Ne znam koliko je vama poznato – od prošle godine u diplomatiju, u našu DKP mrežu može ići čak i onaj ko ne govori nijedan strani jezik, zato što je Predsjedništvo, aktuelni saziv, donijelo odluku da je za izbor diplomata koji predstavljaju BiH u svijetu dovoljno da govore jedan od zvaničnih jezika Evropske unije. S obzirom na to da je Hrvatska punopravna članica Evropske unije, oni su vješto izbjegli, dakle, može otići svako, jer se mi jako dobro razumijemo, ko govori bosanski, hrvatski, srpski, vrlo se dobro razumijemo, tako da su ukinuli tu osnovnu stvar da diplomata koji nas predstavlja u svijetu može otići bez znanja ijednog velikog stranog jezika. I to je sramotno. I to je uradilo ovo Predsjedništvo, ljudi treba da znaju. Moramo vratiti dignitet i toj instituciji kao što je diplomatsko-konzularna mreža, da nas zaista u svijetu predstavljaju najbolji od nas, a ne da se tamo šalju ljudi po rođačkim, prijateljskim linijama, da tamo žive život, i čak mnogi od njih govore protiv države koja ih je tu postavila. To se mora hitno mijenjati.

RSE: Kako prevazići ideološke, nacionalne i vjerske razlike i zatvorenost društva u smislu evropskih integracija?

Hadžiomerović: To je pitanje koje zahtijeva zaista duži odgovor, a ja ću pokušati da budem što kraći i konkretniji. Nema nikakve dileme da Bosna i Hercegovina mora biti sekularna država, jer to je jedini put ka Evropskoj uniji, uz uvažavanje svih vjerskih specifičnosti bilo kojeg građanina ove zemlje. Ova zemlja mora postati zemlja koja je široka za sve.

RSE: Prema gotovo svim ekonomskim parametrima, na dnu smo ljestvice. Šta uraditi da tako ne bude, i kako zaposliti mlade ljude?

Hadžiomerović: Mnogo je bilo priče oko mladih ljudi u proteklih dvadeset godina. Mislim da su sve to bile laži, prevare, pokušaji da se od mladih dobije neki glas itd. i da se sve svodilo na floskule tipa 'mladi su nam važni, a stari će da vladaju'. Mislim da mladima zaista treba dati pravu šansu i da treba sarađivati sa njima, da dobivamo od njih konkretna rješenja.

RSE: Najopasnija bolest bh društva svakako je korupcija. Šta uraditi da tako ne bude?

Hadžiomerović: Ja ću učiniti sve da se pojedini slučajevi kriminala i korupcije koji još uvijek nisu procesuirani ponovo aktiviraju i pozvaću tužitelje da to urade, i sve podatke koje dobijem o kriminalu određene osobe ili skupine ljudi, javno ću podijeliti sa ljudima pred TV kamerama, zato što smatram da, dok se ne riješe ti slučajevi velikih koruptivnih afera u Bosni i Hercegovini, političkih ubistava također, mi ne možemo krenuti naprijed.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG