Dostupni linkovi

logo-print

Pet minuta za RSE: Martin Raguž


Martin Raguž, kandidat HDZ 1990 hrvatskog člana Predsjedništva BIH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BIH.

RSE: Ako biste bili izabrani za člana Predsjedništva BiH, šta biste uradili prvo, a šta je strateški cilj?

Raguž: Strateški cilj je da Predsjedništvo BiH, kao kolektivni šef države, preuzme odgovornost kao ključna institucija za promjenu silazne putanje, negativne putanje, u kojoj se našla Bosna i Hercegovina unazad nekoliko godina. Inicijative, sve pozitivne, trebaju krenuti od Predsjedništva. Prvo poruka – podvlačimo crtu pod sukobe, ratove, egzoduse, idemo stabilizirati i urediti Bosnu i Hercegovinu kao zajedničku zemlju, idemo joj osigurati evropsku budućnost.

RSE: Kakvu Bosnu i Hercegovinu vidite sada, a kakvu biste željeli za četiri godine? Ako ste nezadovoljni položajem hrvatskog naroda, šta konkretno predlažete?

Raguž: Bosna i Hercegovina je trenutno disfunkcionalna država, neefikasna država, država koja ne osigurava isti status svojim građanima, i nažalost zatvorenom evropskom perspektivom. Za četiri godine vidim već značajno pomaknutu Bosnu i Hercegovinu na evropskom putu, sa stabiliziranim unutarnjim odnosima, sa boljim institucionalnim radom, sa većom odgovornošću političara, sa pokretanjem resursa, a hrvatska pozicija unutar toga trebala bi biti ključ rješenja, jer se Hrvati često guraju na margine, a mislim da rješavanjem važnih pitanja, od načina izbora legitimnih predstavnika do načina odlučivanja, mogli bi trajno početi proces stabiliziranja Bosne i Hercegovine.

RSE: Koji su ciljevi u spoljnoj politici, u odnosu na ukrajinsku krizu i neke paralele koje se vuku prema balkanskoj situaciji?

Raguž: Mi ne želimo niti ćemo ikad podržati poruke da je nemoguća evropska Bosna i Hercegovina, kao što se sada šalju da je nemoguća evropska Ukrajina. Znači, moguća je i bit će. Zato želimo stabilne odnose, vanjskopolitički prioritet jeste stjecanje statusa kandidata, otvaranje pregovora o poglavljima, korištenje fondova, partnerstvo s Evropskom unijom, i na neki način taj hod po tim stabilnim tračnicama, nikad više nestabilnosti.

RSE: Koliko je Bosna i Hercegovina sekularna država? Kako ocjenjujete odnos vjere i politike?

Raguž: S obzirom na značajan utjecaj ključnih religija, koje se kao nigdje u svijetu dodiruju ovdje izravno i prepliću u Bosni i Hercegovini, Bosna i Hercegovina još nije do kraja sekularna država, što treba biti jedan od vrhunskih ciljeva i prioriteta. Mi trebamo poštivati autonomiju vjerskih zajednica, potpunu njihovu slobodu unutar njihovih statuta i načina djelovanja, ali isto tako mora biti jasna distinkcija između političke odgovornosti, odgovornosti institucija u smislu onog što je odgovornost politike koja dobije povjerenje svojih građana. Kad je taj odnos izbalansiran, bit će puno lakše svima nama, i Crkvi i vjerskim zajednicama, i nama političarima.

RSE: Prema gotovo svim ekonomskim parametrima, na dnu smo ekonomske ljestvice. Šta uraditi pod broj jedan da tako ne bude? Kako zaposliti mlade?

Raguž: Samo u prvih devet mjeseci ove godine svega oko 60 miliona konvertibilnih maraka je investirano u Bosnu i Hercegovinu. To je drastičan pad, to je alarmantno, to je neodrživo. Znači, prvi korak je politička stabilizacija. Moja kandidatura je u funkciji promjene negativnih političkih obrazaca i stereotipa, gdje samo sukobljavamo, manipuliramo, zavaravamo, propuštamo prilike, gubimo kredibilitet. Mi trebamo jasno reći: nema više sukoba, preuzimamo odgovornost za institucionalni rad, idemo evropskim putem, idemo graditi jednu novu političku kulturu dogovora, dijaloga i harmonizacije identiteta i odnosa, otkloniti diskriminaciju, pokrenuti resurse. Moja ključna poruka je da Bosna i Hercegovina ima resurse.

RSE: Najopasnija bolest ovog društva je korupcija. Šta uraditi?

Raguž: Nažalost, i po tim parametrima mi smo debelo na dnu ljestvice. Potrebno je da se uvedu standardi, institucije, kriteriji, vrijednosti. Zašto neki od političara i političkih skupina ne žele evropski put? Jednostavno, znaju da na tom putu mnogi od njih će morati skliznuti na krivinama na kojima ih čeka sustav, kriteriji, pravna država, odnosno jednakost građana pred zakonom. To je ono što je lijek. Nema drugog lijeka. Mora postojati sustav gdje nema nezaštićenih i nedodirljivih, ako su u krivu i ako su se upustili u taj koruptivni način razmišljanja života koji je postao dominantan.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG