Dostupni linkovi

logo-print

Perspektiva razvoja: Otvaranje velikog EU tržišta za bh. mlijeko


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za izvoz mlijeka na evropsko tržište. Za bh mljekarsku industriju ovo je spas u posljednji čas jer je ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju prije dvije godine ostala bez tržišta na koje je godišnje plasirala i do 50 miliona litara mlijeka.

Činjenica da će za dva mjeseca prve litre bosanskohercegovačkog mlijeka krenuti put Evropske unije otvara nove mogućnosti razvoja mljekarskog sektora. Prvo će ih moći iskoristiti četiri bh mljekare – bihaćki Meggle, sarajevski Milkos, Mljekara Livno i Mlijekoprodukt iz Dubice.

Sa proizvedenih 120.000 litara mlijeka godišnje, Hasan Mehtić najveći je bihaćki proizvođač i jedan od pet vodećih kooperanata mljekare Meggle. Ulaganje u savremenu opremu i istrajavanje na kvaliteti, primjena novih tehnologija i eu standarda, aduti su kojima potkrepljuje stav kako se njegovo mlijeko odavno trebalo naći na policama evropskog tržišta.

„Naše mlijeko, posebno iz USK, jedno je od najkvalitetnijih u Evropi. U nas nema industrije, nema zagađenja, mi proizvodimo hranu za stoku na tim površinama, tako krave imaju zdravu hranu i proizvede zdravo mlijeko. Što se tiče izvoza, naše je mlijeko moglo ići prije četiri, pet godina, jer Meggle je tražilo od nas da se mi prilagodimo standardima Evropske unije još tada, i mi smo se prilagodili. Ali, šta se dešavalo gore, u vrhu države, šta je politika radila, to ni dan danas ne znamo i ne znamo da li ćemo ikada saznati“, kaže Mehtić.

Bihaćka mljekara Meggle dnevno preradi 130 do 140 hiljada litara mlijeka, a svojih stotinjak proizvoda plasira uglavnom na bh tržište. Gubitkom hrvatskog tržišta prije dvije godine suočila se sa viškovima, no nastojala je sačuvati farmere i uzeti svaku litru mlijeka. Najava otvaranja evropskog tržišta za Meggle znači i potvrdu kvaliteta i novu priliku, kaže Kemal Hrnjić, direktor Mljekare Meggle Bihać. „To je nama, ukratko, perspektiva razvoja. Dakle, mi smo dosegli svoje kapacitete i mislim da imamo značajan udio u tržištu Bosne i Hercegovine. Ako želimo razvijati primarnu poljoprivrednu proizvodnju u USK i BiH i ako želimo razvijati prerađivačku industriju, onda moramo imati tržište. Bez evropskog tržišta to je nemoguće“.

Uz Meggle, na evropsko će tržište uskoro i mlijeko sarajevskog Milkosa, Mljekare Livno i Mlijekoprodukta iz Dubice. Omogućavanje izvoza bh. mlijeka višestruko je značajno, kaže Smajo Toromanović, predsjednik Agronomske komore Federacije BiH.

„Ako uzmemo u obzir činjenicu da se na području BiH 32.000 prodičnih gazdinstava bavi proizvodnjom mlijeka, od čega je 19.000 u Federaciji, onda je svima jasno da je ovo od iznimnog značaja. Nakon ulaska Hrvatske u EU mi smo imali samo tržište Cefte, i upravo onaj višak koji je išao u Hrvatsku, između 42 i 56 miliona, danas će, pored Hrvatske, naći tržište širom Evropske unije, Turske, u zemljama EFTe, na čelu sa Švicarskom, Luksemburgom, Norveškom, Švedskom. Zaista nam se otvorilo veliko tržište od preko 500 miliona stanovnika i ja mislim da je to nova potpora prerađivačkom sektoru, prije svega primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u BiH uopće“

Potvrdu ovakvoj procjeni lako je pronaći u planovima i proizvođača i prerađivača. Hasan Mehtić već ove godine planira povećanje proizvodnje za još 30.000 litara mlijeka, a bihaćki Meggle investira 11 miliona maraka u proširenje proizvodnih kapaciteta, kaže direktor Kemal Hrnjić.

„Mi znamo reći da pravimo mljekaru u mljekari, podižemo kapacitete ove mljekare na 100.000 tona godišnje prerade, sa sadašnjih 50, dakle za sto posto i od 1. januara potrošači mogu očekivati mlijeko u novom ruhu iz ove mljekare“, rekao je Hrnjić.

Smajo Toromanović, predsjednik Agronomske komore FBiH kaže kako će za Unsko-sanski kanton izvoz mlijeka dugoročno značiti ogroman napredak, ne samo u razvoju poljoprivrede.

„Mi participiramo u ukupnoj proizvodnji mlijeka sa 29 posto jer se na nivou USK proizvede između 32 i 36 miliona litara mlijeka. To nam daje realne osnove da na prostoru kantona ali i Bosne i Hercegovine moramo više ulagati u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i više ulagati u stočni fond“

Za vjerovati je da će šansu za prodor na evropsko tržište bh proizvođači znati iskoristiti, no, s obzirom na trenutno stanje i probleme s kojima su suočeni poljoprivrednici, očito je da će trebati više konkretnije podrške.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG