Dostupni linkovi

logo-print

Penzioneri odavno na prosjačkom štapu


Penzioneri čekaju u redu da prime penziju, BiH, arhivska fotografija

Penzioneri čekaju u redu da prime penziju, BiH, arhivska fotografija

Federacija BiH ima 400.000 penzionera, Republika Srpska 250.000. Ili, svaki peti stanovnik ovog entiteta je penzioner, a u Federaciji svaki šesti. Broj zaposlenih, koji bi trebalo da izdržavaju one koji su nekada radili je 720.000. Prosječna penzija iznosi 340 maraka ili 170 eura. U dva bh. entiteta različiti su pristupi reformi penzijskog sistema.

Broj zaposlenih i broj penzionera u Bosni i Hercegovini mogao bi se uskoro izjednačiti. Trenutno, taj omjer je 1,13:1, što znači da sistem međugeneracijske solidarnosti više ne može opstati. Može li se živjeti od penzije? U našoj anketi penzioneri kažu:

"Od penzije se ne može živjeti. Stvarno ne može. Nije nikakvo pretjerivanje, ali ne može", kaže jedan penzioner, a drugi dodaje: "Penzioneri nikako ne žive. Samo čekaju da umru. Političare neka sram bude."

Potrebne su promjene, odnosno reforme, koje jedino, od svih zemalja regije, BiH nije provela. Penzioneri su dovedeni na prosjački štap, kaže Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH.

"Oko 62 posto penzionera živi od penzije u visini od 326 KM. Kada se podmire režijski troškovi, za život ostane dvije do tri KM dnevno po članu domaćinstva. Oko 80 posto penzionera, koji imaju zagarantovane penzije, žive također u veoma teškom stanju", navodi Rapa.

Vlada Federacije je usvojila tri zakona za reformu penzionog sistema, o kojima će se uskoro izjašnjavati Entitetski parlament. Ključni je Zakon o penzijsko - invalidskom osiguranju, čije prednosti navodi Kenan Spahić, pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku:

Penzioneri u Banjaluci, arhivska fotografija

Penzioneri u Banjaluci, arhivska fotografija

"To je uvođenje bodovnog sistema obračuna penzija, koji bi trebao da vrati povjerenje u sistem jer se penzije zasnivaju na dužini penzijskog staža i uplaćenim doprinosima. Druga bitna novina jeste uvođenje takozvanog trezorskog poslovanja nosioca osiguranja, gdje FBiH, odnosno konkretno budžet, prvi put garantuje isplatu penzija i staje iza penzijskog sistema. To će dovesti do redovnosti isplate penzije. S druge strane Zakon, uporedo sa tim, predviđa i usklađivanje penzija sa troškovima života."

Konačno bi se uveo red u isplatu penzija, smatra Mehmedalija Rapa.

"Vlada je prema Zakonu dužna namiriti sva sredstva koja nedostaju za isplatu penzija i da se te penzije isplate do petog u mjesecu. Vlada se nije ni trudila da se uplaćuju doprinosi, pa je tu nastao ogroman problem Federalnom zavodu PIO, zbog nebrige Vlade i društva u cjelini", konstatuje Mehmedalija Rapa.

Šta bi mogla biti alternative postojećem Fondu PIO Federacije? Kenan Spahić potvrđuje da se reformom predviđa još samo dobrovoljni fond osiguranja.

"Prvi stup je obavezno osiguranje i taj stup apsolutno ne diramo, niti vršimo bilo kakve zahvate u finansijskom smislu. Ne uvodimo drugi klasični stup, kako je to uvedeno, recimo, u Hrvatskoj, jer se to pokazalo kao loša praksa. S toga smo se mi odlučili samo na štednju, u vidu dobrovoljnog osiguranja. To je klasični treći stup po nomenklaturi, odnosno po formuli Svjetske banke. To je klasična štednja, koju država dodatno uređuje i osigurava davanja ljudima koji ulažu u dobrovoljne penzijske fondove, na način malo jačeg nadzora tih fondova i njihovih ulaganja od strane države", ocjenjuje Spahić.

Za razliku od Federacije, u RS, postoji Penzijski rezervni fond RS (PREF), koji je počeo s radom 2011, sa imovinom od oko 275 miliona KM, koju su činile isključivo akcije preduzeća iz procesa privatizacije. Naime, od državnih ili društvenih preduzeća, koja su išla u proces privatizacije, 10% novca je pripalo Fondu PIO RS.

Darko Lakić, direktor PREF-a kaže kako se do kraja 2016. planira osnivanje prvog Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. Izmjenom Zakona o doprinosima, stvoreni su ekonomski preduslovi za to.

Darko Lakić

Darko Lakić

"Poslodavci, koji budu uplaćivali za svoje zaposlene u dobrovoljne penzijske fondove, će biti oslobođeni poreza na dohodak i svih doprinosa. To znači da poslodavci, koji budu plaćali za svog zaposlenog do 100 KM mjesečno, odnosno do 1.200 KM godišnje, u Dobrovoljni penzijski fond, na taj iznos neće imati nikakvih poreza i doprinosa. To je možda najvažnija prednost za poslodavca jer na taj način vam država indirektno daje subvenciju, preko 60 posto, na vašu štednju u Dobrovoljnom penzijskom fondu. Mi, sa našim partnerima, Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Skupnom pokojninskom družbom iz Ljubljane, već duže vremena pregovaramo", kaže Lakić, te dodaje:

"Nadam se da ćemo tokom ove godine uspjeti da završimo sve procedure, što se tiče osnivanja i dobijanja dozvola od nadležnih regulatornih organa i da ćemo u toku ove godine osnovati prvo Društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom u Republici Srpskoj. Isto tako se nadam da će u FBiH biti usvojen Zakon o Dobrovoljnim penzijskim fondovima, obzirom da još uvijek taj Zakon nije donesen u Federaciji. Nadamo se da će model štednje, kroz dobrovoljne penzijske fondove, zaživjeti u što skorijem roku."

Teško je procjenjivati koliko će poslodavaca odlučiti da za svoje zaposlene uplaćuju doprinose u Dobrovoljni penzijski fond ili, koliko će se građana na to odlučiti. Model je zasnovan na principu dobrovoljnosti i na poslodavcima je da, zajedno sa radnicima, odnosno Sindikatom, pronađu interes da uplaćuju dodatne doprinose u Dobrovoljni penzijski fond. Penzioneri su još uvijek podozrivi prema ovom fondu.

"Mi nemamo ni uplatioce za takav fond. Jauče nam cijela privreda, koja je već opterećena, pa da ima još jedan fond. A drugo, socijalna struktura stanovništva bi se naglo pogoršala. I ovako je loša jer imamo 10 – 15 % onih koji stvarno puno imaju i 50 posto onih koji sastavljaju kraj sa krajem, to je gola sirotinja", kaže Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS-a.

Zaposleni, kojima poslodavci budu uplaćivali doprinose u Dobrovoljni penzijski fond, ili građani koji samoinicijativno budu uplaćivali doprinose, će, pored penzije iz postojećeg Fonda PIO, imati i dodatnu penziju iz Dobrovoljnog fonda.

Međutim, veći broj analitičara izražava sumnju u uspjeh reformi penzionog sistema u BIH, uz postojeću ekonomsku situaciju.

"Dok vlasti ne naprave bolji privredni ambijent za zapošljavanje i investiranje, svaka reforma penzionog sistema može samo da završi preko leđa postojećih penzionera. Ništa dobro postojećim penzionerima ne može donijeti", zaključuje Damir Miljević, analitičar iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG