U Zagrebu je ovog vikenda održan biciklistički festival „Pedalafest“, u čijem sklopu je održana i regionalna konferencija biciklističkih udruga. Biciklisti-aktivisti razmjenjivali su iskustva i slušali zanimljiva predavanja, a nekoliko tisuća ljudi svakog je dana sudjelovalo u raznim aktivnostima festivala.
Stotine biciklista koje u koloni simbličkog naziva „Kritična masa“ kruže širim centrom Zagreba, trodnevno druženje na radionicama i koncertima, metalne pregrade protiv prosvjednika koje su sada služile kao improvizirano, ali efikasno parkiralište za bicikle, danski veleposlanik koji na otvaranje festivala - čiji je jedan od pokrovitelja - dolazi na biciklu ukrašenom s obje strane državnim zastavama, a u kabini pred sobom vozi i suprugu! To su prizori koje će Zagrepčani i njihovi gosti ponijeti sa „Pedalafesta“.
„Festival 'Pedalafest' kojeg smo sada napravili nakon godinu dana postojanja Sindikata biciklista služi da se još jednom pokaže kako bicikl nije samo neko zabavno i rekreativno sredstvo, nego nešto što stvarno može transformirati grad na pozitivan način. Tu smo napravili jedan mini-model Zagreba ili grada kakvog zamišljamo, sa puno radionica, sa puno izložbi, sa puno dobrog korištenja javnog prostora, i to je nešto što mislimo da bi se trebalo proširiti na razinu cijelog grada“, kazao je o festivalu njegov organizator, predsjednik Sindikata biciklista Marko Gregović.
Darko Arsovski iz Skopja pohvalio nam se organizacijom ovogodišnje „Kritične mase“ – vožnje biciklista skopskim ulicama pred 14 dana, i prošlogodišnjim „Velofestom“, a glavno iskustvo koje nosi sa radionica zagrebačkog festivala je – kako biti efikasan.
„Razmjena iskustava je najvažnija od svega - naučili smo kako mala grupa ljudi može mnogo toga promijeniti, samo ako ima ideje i i nađe dobar pristup, kao u Amsterdamu i drugim europskim meropolama, kao u Sloveniji...“ kaže on.
Jadranka Ilić iz beogradske organizacije „Ulice za bicikliste“ o svom motivu za dolazak na „Pedalafest“ kazala je:
„Mi imamo veliki problem sa biciklistima u Beogradu i došli smo ovde da naučimo iz uspešnih primera iz regiona.“
Na pitanje što ih najviše muči u Beogradu, odgovara:
„Vozači automobila ne poštuju bicikliste, biciklisti nisu ravnopravni u saobraćaju, infrastruktura nije dovoljno razvijena, a glavni problem je što biciklisti ne smeju da uđu u saobraćaj...“
Kako kaže stara poslovica, i put od tisuću milja počinje prvim koracima. Miloš Lazić iz iste organizacije bavi se infrastrukturnim problemima na biciklističkim stazama u Beogradu, preciznije – prijavljuje rupe!
„Prijavim barem deset problema na biciklističkim stazama u toku jednog meseca“, navodi on, na naš upit koliko ima povratnih rezultata na deset prijava kaže:
„Za sada sam prijavio možda nekih pedesetak problema, a rešeno je možda četiri. To ide jako sporo. Treba da prođe tri meseca da bi se jedna mala rupa u asfaltu zakrpila, tako da odziv baš nije onoliko efikasan koliko bih ja očekivao, ali barem se kreće u nekom pravcu.“
Predstavnik „Novosadski biciklističke inicijative“ Marko Trifković kaže kako je 70 kilometara biciklističkih staza po Novom Sadu apsolutno premalo - dobro je što je socijalistički urbanizam sedamdesesih i osamdesetih mislio na bicikliste, loše je što je divlja gradnja devedesetih blokirala mnogo biciklističkih staza, a opet dobro je što aktualni gradonačelnik ima puno razumijevanje za bicikliste pa se staze grade i dalje.
„Super je ispalo što je 'Pedalafest' stvarno okupio velik broj ljudi. Vladala je jedna supersjajna kreativna atmosfera, imali smo radionice na kojima smo razmenili iskustva sa svih strana, znači – od Beča do Skopja. Videli smo i različite pristupe problemima, a pokušali smo i da napravimo neki univerzalni pristup kako bismo svi ostvarili neki zajednički pomak ka boljem biciklističkom razvoju svih ovih gradova“, izjavio je Trifković.
Plan je da do 2017. godine Zagreb postane – modernim rječnikom rečeno – grad prijateljski za bicikle, jer će se tada obilježiti 150 godina od prvog bicikla na zagrebačkim ulicama.
