Privremeni predsjednik Egipta Adli Mansur izdao je dekret kojim se nove vlasti obavezuju da se najkasnije početkom 2014. održe parlamentarni izbori. Muslimansko bratstvo svrgnutog predsjednika Mohameda Morsija, pak, odbacilo je plan privremenog predsjednika i najavilo nove proteste.
U međuvremenu je El Beblavi, ministar finansija u prvoj vladi poslije svrgavanja Hosnija Mubaraka 2011. kada je vojska stala na čelo države, imenovan za novog prijelaznog premijera, dok je prodemokratski političar Mohamed El Baradej imenovan za potpredsjednika države.
Prema dekretu izdatom prošle noći rokovi za ustavne promjene u Egiptu i održavanje novih izbora su za šest mjeseci. Predsjednik Adli Mansur je predvidio da se ustavna komisija, rasformirana prošle sedmice koju su sačinjavali uglavnom islamisti, ponovo formira u narednih 15 dana.Potom bi ustavne promjene trebalo da budu odobrene na referendumu u narednih četri mjeseca, a zatim bi uslijedili opšti izbori, najvjerovatnije početkom 2014. Nakon konstituisanja parlamenta bili bi raspisani predsjednički izbori.
Potez privremenog predsjednika Egipta uslijedio je nakon sukoba vojske i policije s jedne, i demonstranata islamističkog Muslimanskog bratstva s druge strane tokom kojih je poginula 51 osoba. Muslimansko bratstvo, pokret svrgnutog predsjednika Mohameda Morsija, objavilo je spisak s imenima 42 žrtve sukoba sa policijom i vojskom, uz saopštenje da je na njih pucano dok su mirno protestovali. Oni su jučerašnja ubistva okvalifikovali kao masakr.
Vojska pak tvrdi da su centralnu zgradu egipatske Republikanske garde napali “teroristi” i da je tom prilikom ubijen jedan vojnik, a desetine povrijeđeno. Vojska je takođe prikazala svoje video dokaze krvavih sukoba, u kojim je i ranjeno blizu 450 ljudi.
Muslimansko je bratstvo, pak, odbilo je da prihvati Mansurov dekret i najavilo nove masovne proteste.
Esam el Erian, zamjenik predsjednika Partije slobode i pravde, političkog krila Muslimanskog bratstva, navodi da je dekret privremnog predsjednika “ustavni dekret čovjeka kojeg su imenovali pučisti“ što “zemlju ponovo vraća na trgove”.
Ahmad Abu Barakah, pravni savjetnik Morsijeve stranke, ustvrdo je da je dekret “nevažeći i nelegitiman“.
Protesti širom zemlje nastaviće se nakon pokopa žrtava, najavio je portparol Bratstva.
I selafistička partija Nur, koja je podržavala smjenu Morsija povukla se iz pregovora o formiranju prijelazne vlasti nakon sukoba koje takođe nazivaju masakrom.
Međunarodna zajednica danima iskazuje zabrinutost zbog produbljivanja krize u Egiptu, ne kvalifikujući doduše smjenu Mosrija kao vojni puč, izuzimajući Tursku, te i dalje pozivaju na neophodnost uspostavljana dijaloga i suzdržavanja od nasilja.
SAD u EU za sada neće obustviti svoje programe pomoći Egiptu mada pažljivo prate razvoj situacije.
Portparol Bijele kuće James Carney, osudio je nasilje viđeno juče na ulicama Kaira.
“Izražavamo naše najdublje saučešće porodicama ubijenih i nadu da će se oni koji su povrijeđeni brzo opraviti.Pozivamo vojsku da se maksimalno suzdržava od upotrebe sile i omoguće demonstrantima mirne proteste. Takođe osuđujemo eksplicitne pozive na nasilje od strane Muslimanskog bratstva.”
Zbog eskalcije nasilja imam glavne džamije Al Azhar, najprominentnije vjerske sunitske institucije, šeik Ahmed el Tajeb upozorio je naciju preko egipatske TV na opasnosti od građanskog rata.
Kriza u Egiptu se rasplamsala prošle sedmice nakon masovnih, milionskih demonstracija širom zemlje u kojima se tražila smjena Morsija, godinu dana nakon što je preuzeo dužnost šefa države kao prvi demokratski izabrani predsjednik zemlje.
Vojska je potom sredinom prošle sedmice, svrgla Morsija kojeg od tada drže u negdje u pritvoru, a predsjednik Ustavnog suda, Adil Mansur položio je zakletvu kao privremeni predsjednik zemlje, koji treba da omogući demokratsku tranziciju vlasti.
Islamističko Muslimansko bratstvo, za čijim liderima su takođe prošle sedmice izdati nalozi za hapšenje izveli su potom na ulice svoje pristalice tražeći da se poštuje na izborima iskazana volja naroda Egipta i Morsi oslobodi i vrati na dužnost.
U međuvremenu je El Beblavi, ministar finansija u prvoj vladi poslije svrgavanja Hosnija Mubaraka 2011. kada je vojska stala na čelo države, imenovan za novog prijelaznog premijera, dok je prodemokratski političar Mohamed El Baradej imenovan za potpredsjednika države.
Prema dekretu izdatom prošle noći rokovi za ustavne promjene u Egiptu i održavanje novih izbora su za šest mjeseci. Predsjednik Adli Mansur je predvidio da se ustavna komisija, rasformirana prošle sedmice koju su sačinjavali uglavnom islamisti, ponovo formira u narednih 15 dana.Potom bi ustavne promjene trebalo da budu odobrene na referendumu u narednih četri mjeseca, a zatim bi uslijedili opšti izbori, najvjerovatnije početkom 2014. Nakon konstituisanja parlamenta bili bi raspisani predsjednički izbori.
Potez privremenog predsjednika Egipta uslijedio je nakon sukoba vojske i policije s jedne, i demonstranata islamističkog Muslimanskog bratstva s druge strane tokom kojih je poginula 51 osoba. Muslimansko bratstvo, pokret svrgnutog predsjednika Mohameda Morsija, objavilo je spisak s imenima 42 žrtve sukoba sa policijom i vojskom, uz saopštenje da je na njih pucano dok su mirno protestovali. Oni su jučerašnja ubistva okvalifikovali kao masakr.
Vojska pak tvrdi da su centralnu zgradu egipatske Republikanske garde napali “teroristi” i da je tom prilikom ubijen jedan vojnik, a desetine povrijeđeno. Vojska je takođe prikazala svoje video dokaze krvavih sukoba, u kojim je i ranjeno blizu 450 ljudi.
Muslimansko je bratstvo, pak, odbilo je da prihvati Mansurov dekret i najavilo nove masovne proteste.
Esam el Erian, zamjenik predsjednika Partije slobode i pravde, političkog krila Muslimanskog bratstva, navodi da je dekret privremnog predsjednika “ustavni dekret čovjeka kojeg su imenovali pučisti“ što “zemlju ponovo vraća na trgove”.
Ahmad Abu Barakah, pravni savjetnik Morsijeve stranke, ustvrdo je da je dekret “nevažeći i nelegitiman“.
Protesti širom zemlje nastaviće se nakon pokopa žrtava, najavio je portparol Bratstva.
I selafistička partija Nur, koja je podržavala smjenu Morsija povukla se iz pregovora o formiranju prijelazne vlasti nakon sukoba koje takođe nazivaju masakrom.
Međunarodna zajednica danima iskazuje zabrinutost zbog produbljivanja krize u Egiptu, ne kvalifikujući doduše smjenu Mosrija kao vojni puč, izuzimajući Tursku, te i dalje pozivaju na neophodnost uspostavljana dijaloga i suzdržavanja od nasilja.
SAD u EU za sada neće obustviti svoje programe pomoći Egiptu mada pažljivo prate razvoj situacije.
Portparol Bijele kuće James Carney, osudio je nasilje viđeno juče na ulicama Kaira.
“Izražavamo naše najdublje saučešće porodicama ubijenih i nadu da će se oni koji su povrijeđeni brzo opraviti.Pozivamo vojsku da se maksimalno suzdržava od upotrebe sile i omoguće demonstrantima mirne proteste. Takođe osuđujemo eksplicitne pozive na nasilje od strane Muslimanskog bratstva.”
Zbog eskalcije nasilja imam glavne džamije Al Azhar, najprominentnije vjerske sunitske institucije, šeik Ahmed el Tajeb upozorio je naciju preko egipatske TV na opasnosti od građanskog rata.
Kriza u Egiptu se rasplamsala prošle sedmice nakon masovnih, milionskih demonstracija širom zemlje u kojima se tražila smjena Morsija, godinu dana nakon što je preuzeo dužnost šefa države kao prvi demokratski izabrani predsjednik zemlje.
Vojska je potom sredinom prošle sedmice, svrgla Morsija kojeg od tada drže u negdje u pritvoru, a predsjednik Ustavnog suda, Adil Mansur položio je zakletvu kao privremeni predsjednik zemlje, koji treba da omogući demokratsku tranziciju vlasti.
Islamističko Muslimansko bratstvo, za čijim liderima su takođe prošle sedmice izdati nalozi za hapšenje izveli su potom na ulice svoje pristalice tražeći da se poštuje na izborima iskazana volja naroda Egipta i Morsi oslobodi i vrati na dužnost.
