U Podgorici se održava zajednička sjednica Odbora za međunarodne poslove parlamenata: Crne Gore, Srbije i Hrvatske, bez Bosne i Hercegovine, jer je upravo bosanskohercegovačka delegacija dolazak u Crnu Goru otkazala u posljednji čas.
Iako je tema zaštita životne sredine i održivi razvoj, susret parlamentaraca iz regiona nije mogao proći bez osvrta na događaje u BiH.
Predsjednik Odbora za medjunarodne poslove crnogorskog parlamenta,Miodrag Vuković, koji predsjedava skupom, radni dio sjednice je otvorio prijedlogom u vezi sa protestima koji se ovih dana dešavaju u Bosni i Hercegovini:
“Sugerišem da počnemo tako što ćemo kontatovati opravdano odsustvo kolega iz BiH i reći da s obzirom na socijalno političke događaje koji su posljednjih dana kulminirali u obliku protesta i u obliku destrukcije, mi, predstavnici Odbora za međunarodnu saradnju, izražavamo zabrinutost zbog opasnosti koje socijalno-političko nezadovoljstvo nosi sa sobom. Pozivamo sve sa ovoga skupa u nama susjednoj državi na dijalog i na veću posvećenost evropskoj perspektivi BiH’’, rekao je Vuković.
Ipak, kako je i planirano, najviše se raspravljalo o zaštiti životne sredine i održivom razvoju, a kroz diskusije više učesnika provlačila se ista ocjena - o neophodnosti intenziviranja međusobne saradnje.
“Očigledno je da nijesmo svi u istoj politici,u istom sistemu kada je u pitanju primjena međunarodne konvencije koja je jedan od ključnih stubova u svakom društvu a koja podrazumijeva dostupnost informacija u ovoj oblasti.To sa sobom nosi dvije ključne posljedice,ili kolateralne štete. Jedna je da nijesmo dovoljno transparentni u potrebi objađnjavanja zašto se zalažemo za određene politike i koncepte. Drugo je činjenica što,ako nastavimo tim putem i dalje nećemo više biti u stanju samo da učinimo te informacije nedostupnim ljudima nego ćemo imati probleme da ćemo baratati sa neralnim energetskim i drugim resursnim bilansima da bi zemlje koje su se pojavile kao kolateral u svemu tome trajno onda mogle trpjeti štete.Crna Gora je zaista u jednom takvom geostrateškom položajuda bi se mogla tretirati kao kolateralna šteta razvojnih i drugih projekata u okruženju”, ocjenjuje državna sekretarka za životnu sredinu Daliborka Pejović.
Daliborka Pejović je, ukazavši na probleme i ozbiljne štete koju bi Crna Gora mogla imati zbog loše međudržavne komunikacije, podsjetila na namjere izgradnje hidroelektrana u Srbiji i Bosni i Hercegovini na Limu i Tari, koje bi imale ozbiljan uticaj na životnu sredinu u Crnoj Gori, a da nije bilo nikakve zvanične informacije, već su o tome javnost obavještavale nevladine organizacije, pa je i ambasador EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič pozdravio organizovanje regionalnih inicijativa, a da je razmjena informacija izuzetno značajna, složili su se i predstavnici parlamenata Srbije i Hrvatske:Miloš Aligrudić i Milorad Pupovac.
Međutim, Pupovac je diskutujući ukazao na jedan važan, a zanemaren aspekt zaštite životne sredine:
”Svi znamo iz različitih iskustava da je pitanje zaštite životne sredine i pitanje stupnja borbe protv korupcije u tjesnoj uzajamnoj svezi.Uzeću samo jednu dimenziju a to je urbanizam.To je u posljednjih nekoliko godina jedan od najopasniji narušitelja ravnoteže naših ekoloških društava i vrlo je često povezan za najrazličitijim oblicima pravnih oblika i radnji koje nisu u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine ili koji nisu u skladu sa generalnim propisima zemalja.”
Iako je tema zaštita životne sredine i održivi razvoj, susret parlamentaraca iz regiona nije mogao proći bez osvrta na događaje u BiH.
Predsjednik Odbora za medjunarodne poslove crnogorskog parlamenta,Miodrag Vuković, koji predsjedava skupom, radni dio sjednice je otvorio prijedlogom u vezi sa protestima koji se ovih dana dešavaju u Bosni i Hercegovini:
“Sugerišem da počnemo tako što ćemo kontatovati opravdano odsustvo kolega iz BiH i reći da s obzirom na socijalno političke događaje koji su posljednjih dana kulminirali u obliku protesta i u obliku destrukcije, mi, predstavnici Odbora za međunarodnu saradnju, izražavamo zabrinutost zbog opasnosti koje socijalno-političko nezadovoljstvo nosi sa sobom. Pozivamo sve sa ovoga skupa u nama susjednoj državi na dijalog i na veću posvećenost evropskoj perspektivi BiH’’, rekao je Vuković.
Ipak, kako je i planirano, najviše se raspravljalo o zaštiti životne sredine i održivom razvoju, a kroz diskusije više učesnika provlačila se ista ocjena - o neophodnosti intenziviranja međusobne saradnje.
“Očigledno je da nijesmo svi u istoj politici,u istom sistemu kada je u pitanju primjena međunarodne konvencije koja je jedan od ključnih stubova u svakom društvu a koja podrazumijeva dostupnost informacija u ovoj oblasti.To sa sobom nosi dvije ključne posljedice,ili kolateralne štete. Jedna je da nijesmo dovoljno transparentni u potrebi objađnjavanja zašto se zalažemo za određene politike i koncepte. Drugo je činjenica što,ako nastavimo tim putem i dalje nećemo više biti u stanju samo da učinimo te informacije nedostupnim ljudima nego ćemo imati probleme da ćemo baratati sa neralnim energetskim i drugim resursnim bilansima da bi zemlje koje su se pojavile kao kolateral u svemu tome trajno onda mogle trpjeti štete.Crna Gora je zaista u jednom takvom geostrateškom položajuda bi se mogla tretirati kao kolateralna šteta razvojnih i drugih projekata u okruženju”, ocjenjuje državna sekretarka za životnu sredinu Daliborka Pejović.
Daliborka Pejović je, ukazavši na probleme i ozbiljne štete koju bi Crna Gora mogla imati zbog loše međudržavne komunikacije, podsjetila na namjere izgradnje hidroelektrana u Srbiji i Bosni i Hercegovini na Limu i Tari, koje bi imale ozbiljan uticaj na životnu sredinu u Crnoj Gori, a da nije bilo nikakve zvanične informacije, već su o tome javnost obavještavale nevladine organizacije, pa je i ambasador EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič pozdravio organizovanje regionalnih inicijativa, a da je razmjena informacija izuzetno značajna, složili su se i predstavnici parlamenata Srbije i Hrvatske:Miloš Aligrudić i Milorad Pupovac.
Međutim, Pupovac je diskutujući ukazao na jedan važan, a zanemaren aspekt zaštite životne sredine:
”Svi znamo iz različitih iskustava da je pitanje zaštite životne sredine i pitanje stupnja borbe protv korupcije u tjesnoj uzajamnoj svezi.Uzeću samo jednu dimenziju a to je urbanizam.To je u posljednjih nekoliko godina jedan od najopasniji narušitelja ravnoteže naših ekoloških društava i vrlo je često povezan za najrazličitijim oblicima pravnih oblika i radnji koje nisu u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine ili koji nisu u skladu sa generalnim propisima zemalja.”
