Parlamentarci o sigurnosti i protestima: Iza svega stoji neko

Organizovani demonstranti protiv neorganizovane policije - tako bi se dala sažeti rasprava o stanju sigurnosti u Federaciji BiH nakon nedavnih protesta. Policija i tužilaštva su pod pritiskom da se demonstranti puste, navode čelni ljudi federalne policije. Iza svega stoji misteriozni neko - a istraga koja je u toku riješiće nedoumice. Nove eskalacije se ne očekuju, ali protesti će biti nastavljeni. U međuvremenu, stanje u policiji i dalje će ostati na razini propalog surogata, kako su sami sebe okarakterisali.

Visok stepen nasilja i koordinirani napadi na institucije u nekoliko gradova istovremeno, za ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Predraga Kurteša znak su da paljenja i rušenja tokom protesta nisu bila slučajna:

„Sinhronizovanost napada u više gradova u smislu njihovog otpočinjanja, načina njihovog vođenja, kao i odabira meta, broj provrijeđenih policajaca, korištenje ranije pripremljenih sredstava za napad na policiju, paljenje objekata iznutra pomoću takođe prethodno pripremljenih zapaljivih koktela, spriječavanje vatrogasaca da priđu i gase zapaljene objekte nedvojbeno ukazuju na činjenicu da demostracije u ovom nasilnom dijelu nisu bile spontane nego planski pripremljene, usmjeravane i vođene“, tvrdi Kurteš.

U svakoj drugoj zemlji podatak da su demonstranti bili bolje organizovani od policije izazvao bi u najmanju ruku zgražanje - u BiH to je, u policijskom maniru rečeno, redovno stanje. Slično je, uporedio je Kurteš, bilo i nakon drugih po sigurnost opasnih zbivanja:

„Prilikom napada na Ambasadu SAD i blokade zajedničkih institucija i zadnjih ovih događaja reakcija snaga sigurnosti je bila troma i neuvezana, sa čitavim nizom evidentnih propusta. Do današnjeg dana nije precizno utvrđeno ko je odgovoran za te propuste, a samim tim za iste niko nije ni odgovarao.“

Još je poraznije priznanje ministra Kurteša da građani na policiju i pravosuđe vrše pritisak.

Zgrtanje u Miljacku

Niko se nije činio pretjerano zabrinut time što nema kontrole, a ni zakona koji bi je uveli. U Federaciji ne poznaju ni drugi termin za izljev građanskog nezadovoljstva osim terorizma, i to je za političare adekvatna kvalifikacija. Vinovnici nereda će upravo za to i odgovarati. Iz policijskog ugla napadnuta je država, bar tako navodi direktor FUP Dragan Lukač. A naveo je i koliko ju je ljudi napalo:

„Ukupno taj dan u svim ovim nemirima, na čitavom prostoru Federacije je bilo 19.350 ljudi, od dva miliona koliko ima stanovnika na prostoru Federacije. U svim mjestima, u svim ovim demonstracijama od 5. 2. do 20. 2., s tim što se jedan broj ljudi ponavlja - čovjek koji je izašao danas, on izlazi i sutra sa onim transparentima, oni su uglavnom stalna postava - ukupno su sudjelovala 42.442 građanina.“

I dok tvrdi kako je stanje na razini koja se može kontrolisati, Lukač ne isključuje mogućnost nove eskalacije. I ovu su, tvrdi, predvidjeli. Ali reagovali nisu, a ne zna se ni kako bi. No Lukač osluškuje javnost:

„Ja jako dobro slušam šta mi kaže moj frizer jučer kad sam se šišao. Jako dobro - on je čovjek iz naroda. Kaže svašta. ’Što ih niste’, kaže, ’zgrnuli tamo u Miljacku sve?’“

Dok se direktor šiša, FUP, ako zagusti, na raspolaganju ima tek 150 policajaca, među kojima 80 specijalaca. Ako je to već tako, šef Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta Ismet Osmanović, čiji je zadatak kao zastupnika da riješi zakonske zapreke, zapitao se:

„Pitam se ako je država bila ugrožena, zar je tako malo trebalo da bude ugrožena - s obzirom na to da je to bilo 19.000 ljudi od dva miliona. A ako je spašena nakon što je bila ugrožena, pitam se zar je trebalo toliko malo da se spasi - sedam minuta intervencije specijalne jedinice nakon zapaljenja Predsjedništva. Poslije toga nije bilo nikakve intervencije.“

Za premijera Federacije BiH Nermina Nikšića ključno pitanje nije kako ubuduće riješiti krizne situacije. On svoj pravac gradi na trenutnom gašenju građanskog nezadovoljstva:

„Uradićemo dodatnu reviziju beneficija izabranih zvaničnika, a uštede direktno usmjeriti u aktivne politike zapošljavanja i socijalne politike. Kad su u pitanju kriminalna privatizacija, o kojoj se stalno priča, i borba protiv kriminala i korupcije, Vlada je opredjeljenja da set antikorupcionih zakona vrati u parlamentarnu proceduru, pri čemu u to uključuje i zakon o prekršajima, amandman na Ustav Federacije, kao i izmjene i dopune Krivičnog zakona“, rekao je Nikšić.

Iako nikada do sada nije bilo toliko kristalno jasno da je sigurnosni sektor u stravičnom rasulu, da nema zakona i da su građani, ako se desi opet neki bunt ili neki Mevlid Jašarević, nesigurni, niko u Parlamentu ne izgleda zabrinut. Umjesto toga, smiju se vickastim doskočicama direktora policije, koje bi svakom ozbiljnom građaninu bile signal da se sam čuva - jer očito nema ko drugi.