Dostupni linkovi

logo-print

Parlament traži pomoć NVO u borbi protiv korupcije


Sa jedne od sjednica Odbora za antikorupciju

Sa jedne od sjednica Odbora za antikorupciju

Sjednica skupštinskog Odbora za antikorupciju nije bila posvećena nekom konkretnom slučaju, već pokušaju da se unaprijedi položaj ovog tijela koje ima najšire nadležnosti, ali veoma malu moć.

U nastojanju da se nađe rješenje, dva predstavnika Odbora za antikorupciju su se sastala sa predstavnicima nevladinih organizacija.

"Ključno pitanje je: da li je Odbor za antikorupciju zaista spreman da uradi nešto iz svoje nadležnosti", rekao je tokom sjednice Odbora, predstavnik NVO MANS Dejan Milovac koji je konstatovao da zaključci Odbora, koji se često usvajaju potpunom saglasnošću svih njegovih članova, rijetko bivaju realizovani do kraja.

U namjeri da ukaže na inertnost Odbora, Milovac je podsjetio na činjenicu da već čitavu sedmicu javnost bruji o vezama najviših predstavnika vlasti i organizovanog kriminala, odnosno, da je neophodno ispitati njihove veze sa narko bosom Darkom Šarićem.

Milovac nije sporio da položaj Odbora za antikorupciju treba unaprijediti, ali je odbacio tvrdnje da treba sačekati ispunjenje određenih preduslova.

Crna Gora ima cijeli set funkcionalnih zakona usvojenih, što ne znači da se oni primjenjuju, koji omogućavaju državnim organima poput policije, tužilaštva, pa i ovom parlamentu, da hapse one koji krše zakone, da hapse one koji kradu državne resurse i izbore. U tom smislu, ja ne mislim da ovaj odbor treba da čeka ili radi bilo što drugo dok mi ne dobijemo još jednu instituciju koja će, kako ono kažu, biti još jedan štrik u Briselu. Apsolutno mislim da odbor treba da insistira da redovno dobija dokumentaciju državnih institucija. Što se konkretno tiče MANS-a, svako naše istraživanje potkrijepljeno je i zasnovano na informacijama iz državnih institucija jer mi drugih informacija nemamo i mi ih ne proizvodimo. Znači, svako istraživanje počev od onoga koje je jako poznato, a to je slučaj 'Zavala', je formirano na osnovu spisa koji su dobijeni ili od katastra, od suda ili nekog ministarstva. Skupština i sami ovaj odbor imaju jako veliku riznicu informacija”, naveo je Milovac.

Susret članova Odbora za antikorupciju i predstavnika NVO je formalno sazvan da bi se unaprijedila njihova medjusobna saradnja. Međutim, stekao se utisak da predsjednik Odbora i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Predrag Bulatović nastoji da na mala vrata progura rješenja koja bi osnažila poziciju Odbora kojim predsjedava, a da pritom ne izazove otpor vladajuće većine.

“Ja tražim da nam pomognete kako da to uđe u regule. Odbor za bezbjednost je svoju poziciju regulisao zakonom i tu nema pogađanja da li će izvještaj ANB-a, policije, MUP-a, da se nađe na dnevnom redu. Mora po automatizmu. Međutim, Odbor za antikorupciju treba da razmatra određena pitanja iz djelokruga rada MUP-a. Pitanje je dobre volje da li će MUP to da dostavi. Naime, ja moram da pošaljem zahtjev u ime odbora a oni će to dostaviti ili neće”, kaže Bulatović.

Vraćanje loptice

Niko od predstavnika dijela NVO sektora koji se bave korupcijom nije sporio činjenicu da Odbor za antikorupciju treba ojačati, ali Zoran Vujičić iz Građanske alijanse je vratio lopticu u skupštinsko dvorište:

“Dok vi ne definišete svoju poziciju mislim da mi teško šta možemo da vam pomognemo. Mi možemo da uputimo inicijative, da odradimo naš dio posla ali dok je god ovakvo stanje gdje poslovnički nije riješen obavezujući karakter vaših odluka i stavova teško se šta može uraditi. Mislim da je veoma važno da prije bilo kakve priče vi definišete te odnose. Takođe, niti jedna stvar ne smije da se radi zbog bilo čije simpatije odnosno nesimpatije, da se nešto radi jer se ne tiče neke ekipe a kada dođe nova ekipa koje to može da se tiče da onda oni to neće usvajati”, smatra Vujičić.

Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje je istakao jednu od ključnih činjenica koji poziciju Odbora za antikorupciju čini apsurdnom. "Za nas je nedopustivo da u ovom Odboru vlast ima većinu", rekao je Marić.

“Mislim da je ono što Odbor najmanje u ovom trenutku može da napravi jeste da prati javno mnjenje i ono što je otvaranje vrlo teških tema, nezgodnih tema u javnosti jer vi imate jednu posebnu obavezu da ukažete na to da se te teme moraju institucionalizovati. One ne mogu da ostaju samo u nekim inicijativama i istraživačkim radnjama NVO i medija a da ne dobiju svoj institucionalni izraz. To je najgore što može da se desi građanima i građankama Crne Gore”
, upozorava Marić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG