Dostupni linkovi

logo-print
U Crnoj Gori ima 315 hiljada stanova od kojih je skoro 60 hiljada prazno, a još sedam hiljada napušteno. S druge strane zna se da pored 25 hiljada podstanara ima i nepoznat broj pojedinaca i porodica koji zbog nemoći da riješi ovaj problem žive u zajednici sa roditeljima. Zašto je, uprkos realnim potrebama, upravo zbog nestanka tražnje palo tržište nekretnina u Crnoj Gori?

"Misija gradjevinskog sektora Crne Gore je da bude dinamičan, produktivan i kreativan sektor, koji ima mogućnost za fleksibilnost i stvaranje kohezivne gradjevinske zajednice u svojoj okolini koja će biti oslonac za stvaranje blagostanja i stvaranja koristi u društvu, na čijim će temeljima zajedno sa ostalim dijelovima društva uzajamno graditi svoj rast." Ovo stoji u Vladinoj Strategiji razvoja gradjevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine, koja je objavljena 2009.

Medjutim, uprkos plemenitoj misiji i Vladinom spisku lijepih želja, gradjevinski sektor bilježi negativan trend. Prema zvaničnoj statistici, vrijednost izvršenih gradjevinskih radova u 2012. godini manja je za nešto preko 13 posto u odnosu na 2011., dok su izvršeni efektivni časovi na gradjevinskim radovima tokom prošle godine bili manji za više od devet procenata u istom uporednom periodu. I vrijednost novih ugovora na zgradama u prethodnoj godine je manja za skoro 14 procenatau odnosu na 2011. dok je vrijednost novih ugovora na "ostalim gradjevinama" u prošloj godini manja za više od 50 posto u odnosu na 2011.

Pomoćnik ministra za gradjevinarstvo, Danilo Gvozdenović, medjutim, nudi nov ugao gledanja.

"U prošloj godini je izdato 1.200 građevinskih dozvola , potencijalnih 1200 gradilišta su tu. Sa tog apsekta mogli bi reći da naše građevinarstvo i nije baš u krizi . Ima investitora koji hoće da grade jer u Crnoj Gori imamo 30 ozbiljnih firmi i sa ovih 1200 gradilišta dolazimo do toga da nijesamo baš u krizi".

Gvozdenović ipak kaže i da je nedostatak investicija u gradjevinarstvu jedan od zamajaca krize. Kriza, medjutim, postoji na cjelokupnom tržištu nekretnina.

"U nazad dva do tri mjeseca totalni, totalni zastoj jer se apsolutno ništa ne dešava . Jako je zabrinjavajuče što mi nemamo nikakvog interesovanja , ni zahtjeva za prodaju ni za rentiranje , što je malo neobično. Mogu da kažem da je već 6 mjeseci zakup poprilično stao. Cijene što se zakupa tiče su značajno korigovane i manje su nekih 40 do čak 50 posto. . Što se prodaje tiče cijene su se uglavnom stabilizovale u proteklih godino i po do dvije. Recimo na Starom aerodromu imamo fantastične stanove za 1.100 eura po kvadratu. U Bloku 6 cijena je 1.200 do 1.300 eura a u centru grada je to 2 hiljade eura”, smatra vlasnica agencije “Iva nekretnine” Mira Radović.

Tržište nekretnina u Crnoj Gori je palo zbog pada tražnje koja je, po odredjenim procjenama, uslovljena nedostatkom povoljnih stambenih kredita.

Generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić, medjutim, takve tvrdnje odbacuje:

“Vi znate da su banke pratile prošli projekat vladin ‘Hiljadu plus stanova’ i sva sredstva koje su banke opredijelile nijesu iskorištena. Prošle godine banke su 43 posto svog plasmana dale građanima, stanovništvu za pojedine kredite i danas su stambeni krediti najpovoljniji krediti i najpovoljniji bankarski proizvodi. Kamate su jednocifrene i kreću se oko devet posto”

Mira Radović dodaje:

“Kada bi mladi ljudi mogli pod povoljnijim uslovima da kupe stan mislim da bi se tada otvorio proctor za sve nas. To znači da ne podiđu kredit od 40 hiljada a da bankama moraju da vrate 120 hiljada, kao što se sada događa! Kada bi se tu uz pomoć države dogodilo da mladi imaju povoljnije uslove z arješavanje stambenog pitanja mislim da bi se mnogo toga promijenilo”.

Banke i njihova rigidna kreditna politika, često se pominju i kao razlog za paralizu gradjevinskog sektora.

“Moj je utisak da takav utisak kreiraju pojedine građevinske firme kojima nema pomoći za promašene projekte koji su veoma prisutni i glasni u javnosti ali sa malo argumenata . Banke su učinile sve i izvršile reprogram mnogim građevinskim firmama i sve što je u njihovoj moći da ih stave na noge međutim, izgoleda da nekima nema pomoći . Danas je bankarski sector dovoljno nelikvidan i zbog lošeg iskustva iz prethodnog perioda mora da cijeni sve rizike kako ne bi ugrozio finansijsku stabilnost. Inače, dobre građevinske firme I danas su prisutne u bankarskim plasmanima i nemaju nikakvih problema”, kaže Mirko Radonjić.

Na pitanje - da li na krizu tržišta nekretnina i manjak investicija u gradjevinskom sektoru utiče kreditna politika banaka - odgovara pomoćnik ministra za gradjevinarstvo, Danilo Gvozdenović:

“Normalno je da bankarski sektor treba da podrži građževinarstvo jer ono pokreće mnogo drugih grana privrede koje istovremeno sa građevinarstvom ili napreduju ili nazaduju”.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG