Dostupni linkovi

logo-print

Oživljavaju praistorijski virus


Planine Altaj, Sibir

Planine Altaj, Sibir

Istraživači vjeruju da će ovo otkriće biti od velikog naučnog značaja, ali i upozoravaju na to da će klimatske promjene, odnosno globalno zagrijavanje dovesti do toga da veliki broj nepoznatih virusa izađe na svjetlost dana iz stanja uspavanosti

Naučnici planiraju da reanimiraju 30.000 godina star "džinovski" virus koji je nedavno pronađen sačuvan u sibirskom ledu. Ovaj virus je samo jedan od nekoliko praistorijskih mikro-organizama pronađenih u posljednjih 15 godina.

Istraživači vjeruju da će ovo otkriće biti od velikog naučnog značaja, ali i upozoravaju na to da će klimatske promjene, odnosno globalno zagrijavanje dovesti do toga da veliki broj nepoznatih virusa izađe na svjetlost dana iz stanja uspavanosti. Naučnici smatraju da je potencijalna opasnost velika i da može dovesti do nepredvidivih epidemija u budućnosti.

Francuski naučnici su svoje otkriće predstavili pred Nacionalnom Akademijom Nauka SAD. To je četvrti praistorijski virus otkriven od 2003. godine, i drugi koji je otkrio isti tim.

Prije nego što ga probude, naučnici će morati da utvrde da li virus predstavlja prijetnju, odnosno da li može da izazove oboljenja kod životinja ili ljudi.

"I najmanje čestice dovoljne su da inficiraju ranjivog domaćina i ožive patogene", rekao je Žan-Mišel Klaveri, jedan od vodećih istraživača.

Da bi se kvalifikovao kao džinovski, virus mora biti duži od pola mikrona. Mollivirus Sibericum (Meki sibirski virus) veliki je 0.6 mikrona i pronađen je u permafrostu sjevero-istočne Rusije.

Kako se zbog globalniog zagrijeavanja led na polovima i okolini sve brže topi, i sam permafrost postaje ugrožen. Najviše zabrinjava to što su ove oblasti veoma cijenjene zbog bagatstva u resursima, čime su izrazito privlačne za industrijalizaciju.

"Ako ne budemo pažljivi, može da se desi da se jednog dana probudimo sa virusima za koje nismo znali da postoje ili za koje mislimo da smo ih istrijebili", rekao je Klaveri.

U bezbjednim labaratorijskim uslovima, Klaveri i njegov tim oživjeće virus tako što će ga unijeti u jednoćelijski organizam, tačnije u amebu, koja će poslužiti kao domaćin.

Za razliku od mnogih virusa koje poznajemo danas, na opšte zaprepašćenje naučnika, ovaj drevni virus iz posljednjeg ledenog doba, ne samo da je veći, već je i daleko kompleksniji, naročito po genetskim karakteristikama - Mollivirus Sibericum ima više od 500 gena.

XS
SM
MD
LG