Dostupni linkovi

logo-print

Otvorena priznanja o nepotizmu u BiH: Savjetnici po rodbinskoj i stranačkoj liniji


Ilustracija, jedna od sala u zgradi institucija BiH

Ilustracija, jedna od sala u zgradi institucija BiH

Marija Arnautović, Gojko Veselinović (Prilog je pripremljen u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Sarajevo)

Na plate savjetnika u državnim i entitetskim institucijama godišnje se izdvoji najmanje 3,7 miliona maraka. Savjetnici bosankohercegovačkim zvaničnicima posao ne dobijaju putem konkursa već ih političari sami biraju, i to često među stranačkim kolegama i njihovim bliskim srodnicima. Prosječna plata za posao savjetnika u BiH je oko 2.000 KM, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo. Poređenja radi, prosječna plata ljekara specijaliste u BiH je 1.300 KM, a prosječna penzija oko 350 maraka.

Savjetnici visoko pozicioniranih bosanskohercegovačkih zvaničnika na svim nivoima vlasti su nerijetko tek svršeni studenti, bez potrebnog radnog iskustva i kvalifikacija. Pored prosječne plate od hiljadu eura, oni imaju pravo i na novčane naknade za odvojeni život, prijevoz, smještaj, reprezentaciju i druge privilegije.

Do kraja februara ove godine na pozicijama savjetnika u raznim uredima angažovano je 157 ljudi. Jedna od njih je i Sabina Dervišević, studentica na Fakultetu političkih nauka Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci. Ona savjetuje potpredsjednika Federacije BiH Svetozara Pudarića, a specijalnost joj je saradnja sa nevladinim organizacijama. Ne krije da je na tu poziciju došla preko stranačke pripadnosti:

„Ja sam se još 1999. uključila u SDP, i od tada smo zajedno sa potpredsjednikom dio istog tima i iste porodice“, kaže Sabina Dervišević.

Imenovanjem savjetnika bez fakultetske diplome potpredsjednik Federacije nije ispoštovao federalni Zakon o državnoj službi koji određuje da kandidati za poziciju savjetnika moraju imati akademsko obrazovanje i petogodišnje radno iskustvo. Svoju savjetnicu Pudarić je imenovao na osnovu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u federalnim institucijama:

Svetozar Pudarić

Svetozar Pudarić

„Ja sam taj koji je donio tu odluku. Izabrati nekoga ili ostaviti da nema nikoga, pa ne raditi to što sa Sabinom radim zadnje dvije godine. Il i ne uzeti nikoga ili uzeti nekoga s kojim možda to ne bih mogao raditi, po mojoj procejni. I na kraju, odgovornost je također moja. To su moji savjetnici koji zajedno sa mnom idu kad ja odem“, kaže Pudarić.

Muamera Numić trenutno je rukovodeći državni službenik na poziciji sekretara Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Karijeru je uz pomoć oca Timura Numića, visokorangiranog člana SDA-a, počela kao savjetnica nekadašnjem predsjedavajućem Vijeću ministara Adnanu Terziću:

„Na roditeljski pritisak da nađem trajni posao, moj otac, koji je poznavao Terzića, rekao mi je, to je bio kao kompromis između mene i oca, da ja odem samo na razgovor. Otišla sam ustvari ne da me primi kao savjetnika, nego kao prevodioca, jer sam ja to i radila, samo za deset puta veće pare“, tvrdi Muamera Numić.

Numić, je inače lingvistica po struci, sa diplomom Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Kako je ispričala novinarki CIN-a, nakon ove pozicije savjetovala je bivšeg ministra odbrane BiH Selmu Cikotića, i to za oblast NATO-a:

„Porazgovarali smo i ja sam mu objasnila šta radim, šta znam, koje imam kontakte itd. Rekla sam mu da NATO nije moja uža specijalnost, ali on je smatrao, zbog iznimnih kontakata i dugogodišnje saradnje sa američkom ambasadom, koja je voditelj procesa reforme odbrane, da će mu to biti od koristi, a da će se u NATO uhodati ako sam već tako pametna kao što me hvale“, navela je Numić.

Posao bez konkursa

Federalni revizor Munib Ovčina sumnja kako neko ko je tek diplomirao ili ko nema dovoljno radnog iskustva može obavljati najsloženije poslove:

„U dosadašnjem periodu konstatovano je da se prilikom prijema savjetnika određene institucije nisu pridržavale zakonskih propisa, odnosno nisu primani savjetnici u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, odnosno nisu ispunjavali u jednom dijelu školsku spremu, ili nisu ispunjavali uslove vezano za radno iskustvo koje je trebalo biti pet godina“, tvrdi Ovčina.

Novinarka CIN-a Renata Radić, koja je radila na ovom istraživanju, kaže da je očigleda zlopupotreba pozicije u kojoj visokopozicionirani zvaničnik ima diskreciono pravo da sam sebi imenuje savjetniika:

„Oni to koriste na način da zaposle rodbinu ili stranačke kolege. To je stvarno malo previše“, kaže Radić.

Za pozicije savjetnika se ne raspisuje javni konkursi, i oni za svoj rad odgovaraju samo zvaničnicima koji su ih postavili. Tako na ove pozicije često budu imenovani političari koji su ostali bez angažmana.

„Vidi se da se kod nas na taj način zloupotrebljavaju budžetska sredstva, a prije svega i sama funkcija savjetnika kako bi se pojedincima omogućila korist a da same institucije od takvih ljudi nemaju korist. Ne želim naravno generalizovati, ima jako sposobnih ljudi koji obavljaju te poslove, ali dovoljno je da zaposlite pet ljudi koji ne znaju raditi svoj posao da to ima mnogo veći negativni uticaj na rad same institucije iako imate sto ljudi pored njih koji dobro rade svoj posao“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

U državnoj i federalnoj vladi svi funkcioneri imaju savjetnike, a neki od njih i do šest. U četiri ministarstva Vlade RS trenutno nije zaposlen niti jedan savjetnik.

Novinari CIN-a su, na osnovu podataka prikupljenih iz državnih i entitetskih institucija, izračunali da se na plate savjetnika iz budžeta godišnje potroši najmanje 1,5 milion eura.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG