Dostupni linkovi

Otvara li Nikolić front protiv Vučića?


Predsednik Srbije iznenada je početkom ovog meseca bacio u medijski bubanj priču o tome da će Srbija morati da prizna Kosovo, kao da će to da se dogodi prekosutra, a ne za sedam, deset ili i više godina. Uprkos tome što su i srpski premijer i šef njene diplomatije izjavili da takav zvaničan zahtev niko nije postavio, Tomislav Nikolić ne samo da se ne predaje nego otvara i front protiv ambasadora najmoćnije članice EU. Analitičari ovo vide kao Nikolićev pokušaj da izađe iz senke premijera Aleksandra Vučića, ali i kao reteriranje konzervativnog srpskog predsednika od evrointegracija i priklanjanje ruskom faktoru.

Nemački ambasador me je indirektno optužio da lažem, izjavio je Nikolić pre par dana.

Ambasador Heinz Wilhelm je, naime, posle izjave srpskog predsednika
da mu je evropski komesar Johannes Hahn saopštio da je priznavanje Kosova uslov za prijem Srbije u EU, rekao da priznanje nezavisnosti Kosova od Srbije niko nije tražio i da, koliko zna, “tako nešto nije rekao niti tražio ni evropski komesar Johanes Hahn”.

Srpski predsednik je smesta osuo paljbu po nemačkom ambasadoru da je prekoračio okvire lepog i diplomatskog ponašanja, da se meša u unutrašnje stvari Srbije i dodao da bi Ministarstvo spoljnih poslova trebalo da reaguje.

Sam će, međutim, precizirati da je komesar Hahn rekao da će Srbija biti suočena sa potpunim dogovorom sa Kosovom pre ulaska u EU.

Nejasno je zašto je Nikolić ovako nediplomatski reagovao ako se zna da ovo nije nikakva nepoznanica. Hahn nikako nije prvi evropski zvaničnik koji je ovako nešto izjavio. Treba li podsećati na to da su i njegovi prethodnici takve izjave davali, kao i mnogi zvaničnici najuticajnijih evropskih zemljalja? Šta su drugo nego to izjave da EU neće da uvozi novi Kipar ili da neće da dozvoli da Srbija po ulasku u EU blokira prijem Kosova? Ili pak zahtev Andreasa Schockenhoffa, pokojnog vođe kokusa vladajućih demohrišćana u Bundestagu da će Srbija sa Kosovom pre ulaska u EU morati da potpiše pravno obavezujući akt o potpunoj normalizaciji odnosa?

Sve to građani Srbije znaju, a njihov predsednik navodno ne zna.

Nikolić onda ide i dalje. Traži novu platformu za Kosovo, ali, uprkos tome što podseća da je aktuelna platforma, čiji je inicijator bio on, omogućila postizanje Briselskog sporazuma, on taj sporazum sada torpeduje. Tvrdi, naime, da postoji veliki spor između Srbije i EU oko formiranja Zajednice srpskih opština na Kosovu jer EU stoji na stanovištu da ona treba da bude formirana po prištinskim zakonima. Opet Nikolić kao ne zna da u Briselskom sporazumu decidno stoji da će Zajednica srpskih opština biti formirana i da će funkcionisati unutar kosovskog zakonodavstva.

Izlaženje iz Vučićeve senke

O čemu je ovde reč? Zašto Nikolić pitanje priznanja Kosova izvlači baš sada? Govore li ovi njegovi istupi o neslaganju sa politikom Vlade i premijera Vučića. i šta znači ovo zbunjivanje, pa i maltretiranje gradjana Srbije? Ova pitanja postavili smo političkim analitičarima Dušanu Janjiću i Dejanu Vuku Stankoviću.

Janjić ocenjuje da je Tomislav Nikolić priču o priznanju Kosova i potrebi nove kosovske platforme stavio u funkciju svoje unutrašnje političke promocije.

“Ja bih mogao da pretpostavim da Tomislav Nikolić želi da ojača unutar stranke i vladajuće većine, dakle, da je njegova meta Premijer – jer Premijer vodi razgovore o Kosovu. Dakle on, očigledno, ili hoće da koriguje ili da se distancira u odnosu na Vladu i Premijera ili želi da preuzme to mesto. Ja ne vidim treći razlog”, kaže Janjić.

Dejan Vuk Stanković
Dejan Vuk Stanković

Aktuelnom dramatizacijom priče o Kosovu Nikolić traži ekskluzivnu temu kojom bi sebe konstituisao kao autonoman centar moći, smatra politički analitičar Dejan Vuk Stanković.

“Nikolić je u ove dve godine potpuno pao u senku Vučića i iz te perspektive pokušava da kroz temu Kosova sebe učini nekim realnim političkim činiocem, a to, nažalost, radi na diplomatski trapav način. On prosto zna da je najkontroverznije pitanje srpske politike odnos između evrointegracija i Kosova i onda preko tog pitanja pokušava da se vrati ne birajući ni sredstva ni model komunikacije, koji je na ivici diplomatske provokacije. Sve je to zajedno nepotrebno jer Srbiju čekaju jako komplikovani razgovori već u prvim mesecima sledeće godine u okviru nastavka briselskog procesa. Nije, naime, dobra vest za Srbiju da je njen predsednik na jednoj, a da su premijer i ministar spoljnih poslova na drugoj strani jer prva tačka u susretu sa evrokomesarkom Mogherini i albanskim predstavnicima Mustafom i Tačijem biće Zajednica srpskih opština. Prvi uslov da bi Srbija postigla zaštitu prava Srba na Kosovu jeste jedinstvo među glavnim činiocima njene vlasti”, upozorava Stanković.

Osim potrebe izlaženja iz Vučićeve senke, Dušan Janjić ukazuje na dodatni, čak i važniji, motiv Nilikoćevog izvlačenja pitanja priznanja Kosova baš u ovom trenutku.

Dušan Janjić
Dušan Janjić

“Ima jedna mnogo važnija sila koja goni Nikolića, a to su te spoljnopolitičke okolnosti. On sam kaže da nije uredu da u aktuelnom kontekstu sukoba koji postoji izmedju Rusije i Evrope u Ukrajini sad neko hoće da završi pitanje Kosova. Dakle, taj geopolitički momenat je jedna veoma važna motivacija Tomislava Nikolića”, kaže Janjić.

Šta Srbiji i njenim građanima ovom pričom nudi Tomislav Nikolić?

“Upravo ono što savetuju svi ruski eksperti na raznim sajtovima. Oni savetuju Srbiju da što pre potegne pitanje priznanja Kosova jer joj se to, kako oni kažu a Nikolić citira, svakako sprema kao Damaklov mač. Mislim da Nikolić zapravo pokušava da se prateći ovu rusku instrukciju nametne i kao regionalni a ne samo unutrašnjepolitički igrač. I otuda ovakva njegova reakcija prema nemačkom ambasadoru”, ocenjuje Janjić.

Uprkos tome što možda procenjuje da bi to bilo riskantno, premijer Aleksandar Vučić bi, prema Janjićevom sudu, trebalo da reaguje na ove Nikolićeve stavove jer politički vrh Srbije nema pravo da na ovaj način zbunjuje i maltretira javnost i gradjane Srbije. Obaveza je, kaže on, i Vučića i Nikolića da otvoreno kažu u čemu je problem, s obzirom da to očigledno nije priznanje Kosova jer to eventualno dolazi tek za deset do petnaest godina. Janjić, međutim, skreće pažnju na to da iza svega ovoga leži sukob i u njemu su dve strane:

“Oni koji žele da idu u Evrosku uniju i oni koji žele da Srbija ostane ovde gde jeste, lažući srpsku javnost da ima neka Evroazija koja nas čeka. Došlo je po svim elementima do pucanja u političkim strukturama i do stvaranja jedne atmosfere pred izbijanje sukoba”, upozorava Janjić.

XS
SM
MD
LG