Dostupni linkovi

logo-print

Otkrivena tajna spomen-kosturnice na Mirogoju


Spomen-kosturnica palima u Prvom svjetskom ratu, Mirogoj

Spomen-kosturnica palima u Prvom svjetskom ratu, Mirogoj

Jedan neumorni povjesničar mlađe generacije pronašao je da spomen-kosturnica poginulim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na zagrebačkom groblju Mirogoj ne sadrži samo posmrtne ostatke austro-ugarskih vojnika, već da tu leži oko 3300 vojnika kako Centralnih sila, tako i Antante, dakle i Rusa, Srba, Rumunja i Crnogoraca koji su koji su nakon zarobljavanja umrli u zagrebačkim bolnicama od bolesti ili posljedica ranjavanja. Pred 100-tu obljetnicu početka Prvog svjetskog rata započelo se s njenim uređivanjem.

Središnje hrvatsko obilježavanje 100 godina od početka Prvog svjetskog rata održat će se za nešto više od dva mjeseca na zagrebačkom groblju Mirogoj, pred kosturnicom palima u Prvom svjetskom ratu.

Kosturnica je podignuta tridesetih godina prošlog stoljeća, a – kako je nakon 1945. godine razdoblje Prvog svjetskog rata vrlo selektivno obrađivano – prevladalo je uvjerenje da su tu posmrtni ostaci hrvatskih vojnika poginulih u austro-ugarskoj vojsci, pa je nakon 1990. na kosturnicu stavljen i takav natpis.

Međutim, povjesničar Boris Kukić došao je do fascinantne, na žalost zaboravljene činjenice: da su tu posmrtni ostaci ranjenih i bolesnih vojnika umrlih 1914 – 1919 u zagrebačkim bolnicama, i da su tu ne samo austro-ugarski vojnici svih nacionalnosti, nego i posmrtni ostaci ruskih, srpskih, crnogorskih i rumunjskih vojnika koji su nakon zarobljavanja umrli u zagrebačkim bolnicama od bolesti ili posljedica ranjavanja.

„Konačni popis još nije gotov, ali radi se o oko 3300 posmrtnih ostataka vojnika deset različitih nacija“, kaže naš sugovornik.
Boris Kukić

Boris Kukić

„Radi se o vojnicima koji su u Zagreb došli s raznih ratišta, što ranjeni a što bolesni, i koji su bili smješteni u nekoj od trideset civilnih i vojnih bolnica koliko ih je tada bilo u Zagrebu. Kada bi umrli zbog bolesti ili posljedica ranjavanja pokopani su na groblju Mirogoj, a tridesetih godina su ih iz raznih razloga ekshumirali i prenijeli u zajedničku grobnicu, odnosno kosturnicu“, navodi Kukić.

Godine 1932. raspisan je natječaj za kosturnicu i spomenik, no sve je - zbog nedostatka novca -realizirano tek 1938. godine.

U jednom manjem dijelu podzemne kosturnice smješteni su posmrtni ostaci vojnika austrijskog i mađarskog porijekla, a u većem dijelu svih ostalih, i vojnika Antante, ali i slavenskih vojnika iz austro-ugarske vojske, koje se u jednom poratnom pisanju povijesti sve svrstalo na pobjedničku stranu.

Hrvata, prema gotovo cjelovitom popisu, ima preko 1000, Mađara 445, Austrijanaca 106, tridesetak Slovenaca, desetak Čeha. A koliko ima sahranjenih Srba i Crnogoraca, pitali smo Borisa Kukića.

„Ratnih zarobljenika Srba, dakle državljana Kraljevine Srbije, ima 326, a Crnogorca su - za sada – dva“, kaže Kukić.

Predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 100-godišnjice početka Prvog svjetskog rata za grad Zagreb dr. Ivica Pančić kaže kako je preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova upućena cjelovita obavijest o mirogojskoj kosturnici vlastima svih zemalja čiji su državljani tamo sahranjeni. Koji su planovi s kosturnicom?

„Cilj nam je sada – u suradnji sa Ministarstvom branitelja i Ministarstvom kulture – cjelovito urediti taj spomenik. To uređenje će vjerojatno sadržavati i postavljanje spomen-ploče sa imenima svih koji su na tom mjestu pokopani. Moramo još vidjeti, to na red dolazi vjerojatno u narednih godinu dana“, pojašnjava Pančić.

Odbor za obilježavanje stote obljetnice Prvog svjetskog rata na državnoj razini priprema svoj bogati program, a Odbor na razini grada Zagreba priprema, među ostalim, i prigodnu izložbu u Muzeju grada Zagreba, dramsku inscenaciju neke od Krležinih ratnih novela u nekom od gradskih kazališta, znanstveni skup o Zagrebu u Prvom svjetskom ratu u suradnji sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom, i postavljanje spomen-ploče u počast svim poginulim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na zapovjednu zgradu nekadašnjih Rudolfovih vojarni.

Pančiću je osobno žao što će jedan projekt iz niz razloga biti ipak ostavljen za sljedeću godinu.

„To je uređenje jedinog poznatog i sačuvanog groblja hrvatskih vojnika iz Prvog svjetskog rata na Istočnom bojištu, u zapadnoj Ukrajini pored grada Ivano-Frankivska, znači u onoj famoznoj i mitskoj Krležinoj Galiciji. Tamo smo otkrili sačuvano vojno groblje pripadnika 25. zagrebačke i 26. karlovačke domobranske pukovnije. Interesantno – neposredno uz to mjesto koje se zove Hlibivka teče i ona Krležina rijeka Bistrica“, navodi Pančić.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG