Dostupni linkovi

logo-print

Osvrt na neslavnu 2011. za "evropsku" BiH


Zastava EU - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Zastava EU - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović

Nije godina iza nas bila godina koju BiH treba pamititi po dobrom - bar ne kada su u pitanju, čini se, sve slabiji pokušaji bh. države da dokuči evropske integracije i predstavi se svijetu kao održiva, evropska demokratija koja zaslužuje svoju šansu.

Krenulo je s opštim pitanjem vala imigranata sa svih strana - od sjevera Afrike do onih koji su, noseći svježe odštampane biometrijske pasoše neke od država regiona, na prostoru Unije tražili novi život.

„Mislim da vlasti u Srbiji i Makedoniji jednostavno ne čine dovoljno. Moraju spriječiti lažne azilante da dolaze u Evropu. U veoma opasnoj smo situaciji, zato zaista upozoravam da moramo spriječiti ljude da dolaze ovamo – ilegalno ili tražeći azil – jer se time ugrožava cijeli sistem bezviznog režima“, kazala je
izvjestiteljka Evropskog parlamenta za bezvizni režim, Tanja Fajon.

A gdje je tu Bosna i Hercegovina, govori ministar za unutrašnje poslove BiH, Sadik Ahmetović.

„Bosna i Hercegovina dobro stoji u ovoj oblasti. Mislim da sve dok građani Bosne i Hercegovine budu poštivali pravila Evropske unije, zemalja članica Šengena o bezviznom režimu, nema razloga za bilo kakvu bojazan“, istakao je on.

Međutim, pokazalo se kasnije da nije sve kao što ministar vjeruje da jeste, jer je broj bh. lažnih azilanata porastao do tačke na kojoj su s evropske strane počeli da zvone na uzbunu, posebno oni koji su bili, poput Belgije, na posebnoj meti tih pridošlica.

„Bezvizni režim je ugovor - ugovor između Evropske unije i država regiona. Mi smo to poštovali i ispunili svoj dio posla, usmjerili Uniju u pravcu oslobađanja od viza. Ja sam lično bio u Sarajevu govoreći im: ovo je ugovor, zajednički angažman, ali ako se to ne poštuje, ako se zloupotrebljava, ako dovodi u teškoće sistem azila u svim državama Evropske unije, tada Bosna i Hercegovina - a to važi i za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju - ne ispunjava svoj dio obaveza. Tada nemamo drugog izbora nego da postavimo pitanje nastavka bezviznog režima“, naglasio je belgijski ministar za azil i imigracije, Melchior Whatelet.

EU spremna uraditi svoj dio posla

Došao je onda evropski ministarski skup posvećen Zapadnom Balkanu.

Catherine Ashton

Catherine Ashton

„Nedavno je bilo veoma važnih razvoja zbivanja u regionu – hapšenje Mladića, start strukturnog dijaloga u Bosni i Hercegovini, te početak dijaloga Beograda i Prištine. Želimo da vidimo napredak koji će se graditi na tome. Želimo što prije da vidimo konkretne rezultate dijaloga Beograda i Prištine. Također, potreban je i ozbiljan progres u reformskim agendama prije nego što se na jesen zaključi ovogodišnji izvještaj o napretku država zapadnobalkanskog regiona. Uz ovo, želimo u Bosni i Hercegovini vidjeti brzo zaključenje izbornog procesa“, napomenula je tada visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.

Kako je godina odmicala, tako je finansijska kriza, koja je odavno prestala da bude samo to, okupirala pažnju Evropljana i postala pitanje opstanka Unije. Evropljani su, baveći se krizom, očito u drugi plan stavili proširenje na Zapadni Balkan.

„Bilo bi nemoralno očekivati da ključno pitanje za Evropsku uniju danas bude Bosna i Hercegovina. S druge strane, to apsolutno nije nikakva prepreka evropskom reformskom putu koji mi očekujemo da Bosna i Hercegovina – kao i druge zemlje u regionu – nastavi. Budite sigurni da će Evropska unija o svemu tome da prosudi i prema tome i nagradi. Mi smo uvijek spremni svoj dio posla da uradimo“, naveo je izvršni direktor za Zapadni Balkan Evropskog servisa za vanjske poslove, Miroslav Lajčak.

A pred sam kraj godine i redovni zimski samit posvećen (opet) krizi ali i proširenju. U zaštiti eura Unija podijeljena ali jedinstvena, dok drži obećanje dato Zapadnom Balkanu.

„Danas je historijski dan za Hrvatsku i Evropsku uniju. Devet godina otkako ste aplicirali za članstvo, nakon šest godina pregovora, potpisujete Sporazum o pristupanju. Hrvatska postaje 28. članica Evropske unije“, kazao je tom prilikom predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuy.

„Hrvatska je prva članica Evropske unije koja je u svojoj tranziciji prema članstvu morala prevladati i teško nasljeđe rata. Uspjeh Hrvatske to je veći. Ali, upravo zbog toga, i posebno u ovom vremenu duboke krize u Evropi, Evropska unija može i sama sebi s ponosom čestitati. Uspjeh Hrvatske uspjeh je Evrope“, ocijenio je predsjednik Hrvatske, Ivo Josipović.

Konačno, koliko god teška bila, godina iza nas je pokazala da se trud ipak isplati i da pred jasnim progresom prema modernoj, demokratskoj i funkcionalnoj državi, Evropljani nemaju drugog odgovora nego da ispoštuju obećanje o zajedničkoj budućnosti.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG