Dostupni linkovi

logo-print

State department zabrinut je za stanje ljudskih prava u Azerbejdžanu


Ured tužitelja gdje su uposlenici RSE ispitivani

Ured tužitelja gdje su uposlenici RSE ispitivani

Američki State department zabrinut je za stanje ljudskih prava u Azerbejdžanu. Portparol Jeff Rathke pozvao je vlasti u Bakuu "da se pridržavaju preuzetih obaveza o poštivanju temeljnih ljudskih prava”, koje su preuzeli članstvom u Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju.

On je dodao da je upad u biro našeg Radija u glavnom gradu Azerbejdžana, došao samo pet dana nakon što je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Ilhamom Alijevim, američki državni sekretar John Kerry izrazio ozbiljnu zabrinutost stanjem sloboda u zemlji.

U redakciju Radija Azadlik, istražitelji Tužilaštva, u pratnji naoružane policije, su upali 26.decembra, zaplijenili dokumente i kompjutere, te zapečatli prostorije.

Alijev: Nastavićemo emitovanje

Kenan Aliyev

Kenan Aliyev

Kenan Alijev, direktor Azeri servisa, poručuje da je sigurnost novinara prioritet broj 1, ali da će RSE naći način da nastavi emitovanje. Na pitanje kakva je trenutno situacija sa našim kolegama i biroom u Bakuu, Alijev nam je rekao:

"Naši ljudi su pod pritiskom, naši novinari su još uvijek pod istragom. Kao što znate biro u Bakuu je zatvoren, naša kancelarija je zapečećena. Izgleda kao da je vlada krenula na naše novinare."

Dvanaest novinara i službenika koji su dva dana ispitivani, pušteni su, nakon potpisivanja dokumenta kojim se obavezuju da nikome neće odati detalje istrage. Prema našim informacijama još najmanje osam sadašnjih i bivših uposlenika pozvano je na saslušanje 29.decembra.

Portparol Rathke je, nakon vijesti da je Alijev pomilovao 87 zatvorenika, izjavio da je to "korak u pravom smjeru."

"Pozivamo vlasti Azerbejdžana da nastave s pomilovanjem političkih zatvorenika”, rekao je on.

U međuvremenu, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, u ponedjeljak je osudila upad u biro Radija Slobodna Evropa nazvavši ga "još jednim teškim udarcem na slobodu medija i izražavanja" u toj bivšoj sovjetskoj republici.

Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, u saopštenju kaže kako se rad našeg biroa mora obnoviti, jer je bitno “sačuvati postojanje kritičnih glasova u zemlji."

Na kritike američkog ambasadora pri OSCE-u, Daniela Baera da samo “slabi, nesigurni i korumpirani lome nezavisne medije”, zamjenik šefa Ureda azerbejdžanskog predsjednika, Novruz Mamadov je kazao da američke diplomate "gube osjećaj za mjeru".

Islam Šikali, video reporter našeg Radija izjavio je da mu je u policiji rečeno da ne smije davati nikakve izjave, ali da mu je “ advokat kazao da je to apsolutno nelegalno,“ . Dodao je da su mu postavljali „općenita pitanja“ o platama i praksi upošljavanja.

Zejnal Mamadli, glavni urednik Azerbejdžanskog servisa, pomenuo je „viku, prijetnje i pozive na ispitivanje bez ranijeg obavještenja“, kao i maltretiranje advokata.

„Zabrinut sam za svoje kolege,“ rekao je. „Brinem za njihove živote nakon ovoga – brinem za njihove plate i kako će živjeti. Neki od njih imaju kredite u bankama, hipoteke. Gubitak posla će biti težak za njih“, kazao je on.

Sijavuš Novruzov, visokopozicionirani zvaničnik vladajuće Nove stranke Azerbejdžana, branio je upad u ured našeg Radija pitanjima “nacionalne sigurnosti”. Precizirao je kako je bilo neophodno zatvoriti servis da bi se spriječila špijunaža, i dodao: „Svako mjesto koje radi za strane obavještajne službe i armenijski lobi bi trebalo biti pretreseno.“

Na meti napada Radio Slobodna Evropa se našao u sklopu šire istrage protiv nezavisnih novinara, aktivista i nevladinih organizacija koje su kritikovale vlasti u toj kaspijskoj zemlji bogatoj naftom.

U pritvoru se trenutno nalazi čak 15 novinara i blogera, uključujući i Hadidžu Ismailovu, novinarku i dopisnicu našeg Radija.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG