Dostupni linkovi

logo-print
Iako će izvještaj o političkoj situaciji u BiH kojeg je Vijeću sigurnosti UN-a uputio visoki predstavnik Valentin Inzko biti objavljen naredne sedmice, prve političke reakcije na redovni izvještaj visokog predstavnika u BiH o političkoj situaciji u zemlji kreću se uglavnom u negativnom tonu.

Među prvima se oglasio predsjednik RS Milorad Dodik nazvavši ga navijačkim.

„Vidi se da je to navijački napisan izvještaj, uobičajeno, koji apsolutno nebitne stvari iz RS do te mjere karakterizuje kao negativne, a prećutkuje sve ono što je moguće vidjeti negativno u samoj Federaciji“, naveo je Dodik.

Ovo je reakcija na ocjenu visokog predstavnika Valentina Inzka kako je upotreba zapaljive nacionalističke retorike u RS nastavljana od strane zvaničnika ovog entiteta, koji podržavaju disoluciju zemlje i daju šovinističke komentare usmjerene prema drugim etničkim grupama.

Zabrinutost se izražava i zbog toga što se BiH naziva državnom zajednicom, ignorišući činjenicu da je BiH međunrodno priznata država.

Izvještaj su negativno ocijenila i oba HDZ-a optuživši visokog predstavnika za pristrasnost, te da je osobno nametnuo Vladu Federacije BiH, koju smatraju nelegalnom.

Za političare dvije vodeće stranke s hrvatskom većinom Inzko je naveo kako nastavljaju pritisak za formiranje trećeg entiteta, te da nastavljaju presipitivati legitimnost federalne Vlade, u koju bi, kako smatraju, i oni trebali biti uključeni.

Milorad Dodik i Dragan Čović

Milorad Dodik i Dragan Čović

I retorika pojedinih bošnjačkih političara je, stoji u ocjeni, eskalirala kao odgovor na izjave političara iz RS, upozoravajući na mogući konflikt ukoliko bude pokušaja podjele zemlje.

Iako ocjena stanja u BiH još nije zvanično objavljena, prvi negativni pokazatelji koji su mogli biti očekivani s obzirom na stanje u BiH nakon izbora, govore da je pogodak na pravo mjesto, smatraju poznavaoci bh. prilika. Vedran Džihić sa Instituta za političke nauke u Beču kaže kako nije iznenađen kritikama:

„To što je one rekao nije ništa novo. A reakcija sa strane HDZ-a i od strane RS pokazuje da je upravo pogodio stvar i stvaio prst na pravo mjesto. Znači oni koji su krivi i koji su odgovorni za ovu sitauciju obično pri ovakvim izvještajima dižu najveću buku.“

Odgovornost i na međunarodnoj zajednici

I za profesora na mostarskom Sveučilištu Milana Vegu negativne ocjene ali i reakcijesu očekivane. BiH nazaduje odavno:

„U zadnjih pet godina nije donesena nijedna odluka izuzev viznog režima, u kome su više pomogli međunarodni akteri. To je bilo realno očekivati
„U zadnjih pet godina nije donesena nijedna odluka izuzev viznog režima, u kome su više pomogli međunarodni akteri", podsjeća profesor Milan Vega.
jer se BiH trenutno nalazi kao crna rupa jugoistočne Evrope. Korupcija, kriminal, koji prate sve to ... Jednostavno je situacija da se nešto mora radikalno mijenjati. Nesporna je činjenica, ako pratimo i analiziramo stanje u BiH od Dejtonskog mirovnog sporazuma, da su sedam visokih predstavnika, koliko ih je bilo do sada, donijeli izuzetan broj relevantnih odluka za ovu zemlju koje nisu donijeli domaći politički lideri.“

Ipak, nezadovoljstvo stranaka s hrvatskim predznakom donekle je, smatra Vego, opravdano:

„Inzko je napravio jedan izborni inžinjernig, kao i 2000. godine kada je Alijansa došla na vlast. Međutim, najveći je problem za BiH, kao državu koja ide ka euroatlantskim integracijama, to što se vladavina Federacije ne priznaje od Hrvata kojima je uskraćeno pravo da biraju i budu birani, praktično i rezultate izbora. I, naravno, u RS predsjednik Vlade ne surađuje sa Vladom Federacije jer ne priznaje nelegalnu vladu.“

Valentin Inzko tokom jednog od razgovora sa čelnicima Parlamenta BiH.

Valentin Inzko tokom jednog od razgovora sa čelnicima Parlamenta BiH.

Politički analitičar Gostimir Popović, pak, vjeruje kako je dobro da je čelništvo RS dalo svoj stav o izvještaju jer je tendenciozan:

„Da nije tačan, da nije zasnovan na stvarnim podacima i da predstavlja nešto što ne doprinosi stabilizaciji i što ne doprinosi nekom daljem razvoju.“

Jasno je i da dio odgovornosti mora snositi i sama međunarodna zajednica čije se uključivanje u rješenje problema svelo tek na kritiku.

„Zajednica koja već nekoliko godina ponavlja:'Potrebne su nam reforme, političari su nam neodgovorni, ovako se ne može dalje’, a ustvari nastavlja biznis as usual. Znači i jedna i druga se vježbaju u deklarativnim politikama i ne povlače konsekvence iz svega toga i rezultat je jednostavno da bh. političari ne obraćaju više pažnju na ono što dolazi iz internacionalne zajednice. Jedini izlaz iz ovakve situacije je činjenica da je BiH kao država stvorena izvana, da se ne može izvući iz krize bez jasne i konzistentne politike opet izvana. To znači da parametri internacionalne politike prema BiH moraju biti promijenjeni“, kaže Vedran Džihić.

Zajednička ocjena je da je stanje u BiH teško, da zemlja sporo napreduje, te da se moraju napraviti pomaci na putu ka EU. Nepostojanje dogovora između lidera vodećih stranaka zabrinjava i produbljuje krizu. U nedostatku rješenja retorika je upravo ono čime se skreće pažnja s bitnih pitanja i činjenice da velika obećanja o prosperitetu imaju i sve manju šansu da se i ostvare.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG