Dostupni linkovi

logo-print
Političke partije u Crnoj Gori potpuno različito gledaju na potez ministarstva vanjskih poslova kojim je prihvaćena zajednička izjava o Siriji kojom se osuđuje režim Bašara al Asada zbog upotrebe hemijskog oružja. Dio opozicije tvrdi da se pridruživanjem toj izjavi Crna Gora svrstala uz zemlje koje su htjele vojnu intervenciju u Siriji, dok je šef diplomatije Igor Lukšić saopštio da je izjava u skladu sa spoljnopolitičkim ciljevima Crne Gore.

Opozicioni Demokratski front je oštro osudio pridruživanje Crne Gore zajedničkoj izjavi o Siriji koja je nastala na marginama sastanka G20 u Sankt Petersburgu na čelu sa Sjedinjenim državama. Osim što je opozicija insistirala da je Vlada i ministarstvo vanjskih poslova trebalo da se konsultuju sa parlamentom. Pridruživanje zajedničkoj izjavi je od strane opozicije ocjenjeno kao činjenje nemjerljive štete Crnoj Gori i nepotrebno miješanje u događanja koja su daleko od Crne Gore.

Ispred Demokratskog fronta Milan Knežević je imao niz pitanja za šefa diplomatije Igora Lukšića.

"Koji to odbrambeni, bezbjednosni ili bilo koji drugi sistem u svijetu očekuje od nas da se pridružimo zajedničkoj izjavi o Siriji. Crna Gora nije mogla ostati po strani kada je u pitanju Sirija. Samo mi objasniti koje to nas geopolitičke i strateške veze vezuju sa Sirijom da mi nijesmo mogli ostati po strani, i da smo za par sati utvrdili tamo počinjena zvjerstva hemijskim oružjem. Mi ovdje za dva mjeseca ne možemo da utvrdimo ko je potrovao građane Berana", naveo je Knežević.

Crna Gora se iz više razloga opredjelila da reaguje na događaje u Siriji, zato što su spoljnopolitički prioriteti zemlje članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu, Crna Gora je članica savjeta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, a uz to se nalazi na Mediteranu kao i Sirija. Ovo je saopštio šef crnogorske diplomatje Igor Lukšić tokom kontrolnog saslušanja u Skupštini Crne Gore koje je organizovano na inicijativu opozicije.

Ratna razaranja u Siriji

Ratna razaranja u Siriji

"Sirija je na Mediteranu. Pošto je na Mediteranu sve ono što su dakle bezbjednosni izazovi koji proizilaze iz ogromnog broja izbjeglica u zemljama okruženja, migracija koje time nastaju i drugih faktora koji utiču na pogoršanje stabilnosti na Mediteranu nas obavezuje da se interesujemo kako će se ta stvar rješavati".

Podsjetimo, četrdesetak zemalja je potisalio Zajedničkoj izjavi o Siriji koja je usvojena početkom septembra koju su inicirale Sjedninjene američke države i još petnaest država svijeta. Izjavom se najoštrije osuđuje upotreba hemijskog oružja u predgrađu Damaska za koju je prema do sada prikupljenim dokazima odgovoran sirijski režim. U izjavi se navodi da postoji potreba traženja političkog rješenja kako bi se u potpunosti sprovela zabrana hemijskog oružja.

Goran Danilović iz Demokratskog fronta je insistirao na tome da je ministarstvo potpisalo zajedničku izjavu, kada nije bilo utvrđeno sa sigurnošću ko je upotrijebio hemijsko oružje u Siriji.

"Problem u potpisivanju vaše izjave je u tome što vi tvrdite potpisujući izjavu da je bilo nesumnjive upotrebe hemijskog naoružanja. U trenutku kada ste to potpisali gospodine Lukšiću to nije bilo dokazano. Pokažite nam dokument UN o tome jer smo mi članica UN i valjda oko toga imamo konsenzus", kazao je Danilović.

Goran Danilović

Goran Danilović

Opozicija nije pročitala izjavu o Siriji niti saopštenja ministarstva vanjskih poslova, a pojedini opozicionari se ponašaju kao portparoli Bašara al Asada, konstatovao je Igor Lukšić odgovarajući na ključnu tezu opozicije, da je ministarstvo pridruženjem zajedničkoj izjavi učinilo veliku štetu Crnoj Gori.

"Ako ste zaboravili, Crna Gora je članica Savjeta UN za ljudska prava, a upotreba hemijskog oružja je nelegalna. I bez pokušaja da zvučite kao portparol Bašara Al Asada - vi ste tako zvučali. To su argumenti koje između ostalog i on koristi kada se brani od nečega za šta svi dokazi upućuju da je bilo djelo njegovih snaga".

Tokom rasprave opozicija je napravila paralelu između Zajedničke izjave i moguće intervencije u Siriji i NATO intervencije u nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji.

"Što je sporno da osudite zločine koji su počinjeni na prostoru Crne Gore i Srbije i Kosova korišćenjem osiromašenog uranijuma. Znači, odmah bez ikakvih dokaza osuđujete zločine u Siriji iako ne znate ko ih je počinio, ali ne želite da osudite zločine koji su počinjeni i prema vama", kazao je Milan Knežević.

Na to je između ostalih reagovao Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke koji je rekao da je režim Asada u Siriji otvorio rat protiv sopstvenih građana i da je obaveza međunarodne zajednice da reaguje. Mustafić se osvrnuo i na riječi Kneževića o osudi NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore.

"Ja bih volio da ste vi isto tako gorljivo osudili zločin u Srebrenici kada smo glasali ovdje u Skupštini o tome. Takođe, volio bih da ste na isti način govorili kada je u pitanju agresija na Hrvatsku, na spaljeni Vukovar, na očišćeni Prijedor, Sarajevo koje je bilo u izolaciji preko tri godine", naveo je on.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG