Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije u BiH: Osnivanje Hrvatske akademije nastavak politike podjela


Ilustracija

Ilustracija

Ovih dana u Registar udruga u Federaciji BiH upisana je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti BiH (HAZU BiH) sa sjedištem u Mostaru. Analitičari se slažu kako je osnivanje HAZU BiH logičan nastavak politike podjela pa i u akademskom životu u Bosni i Hercegovini.

Temeljna svrha osnivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je promicanje i očuvanje znanstvenih, kulturnih i društvenih vrijednosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, navodi se uz ostalo u Statutu Akademije koja je zvanično registrirana kao Udruga građana sa sjedištem u Mostaru.

Predsjednik akademije, fra Andrija Nikić, kaže da je riječ o projektu iza kojeg stoje ugledni hrvatski znanstvenici iz dijaspore, okupljeni u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti za dijasporu - sa sjedištem u Baselu, čiji je Nikić redovni član. Vratiti povjerenje hrvatskom narodu i raditi u interesu općeg dobra, osnovni je motiv djelovanja Akademije, čije se osnivanje godinama najavljuje.

„Da na neki način hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima jednu krovnu instituciju koja će se brinuti o jeziku, o povijesti, o narodu, statistici, upoznati sebe, svoje biće, kulturu, povijest, da i mi imamo svoju akademiju, svoju prošlost, svoje nasljeđe, svoju baštinu“, kazao je Nikić.

Predsjednik skupštine HAZU je sarajevski je profesor Milenko Brkić, nekadašnji predsjednik HDZ-a BiH, koji je po napuštanju te stranke osnovao manje uspješnu HNZ. U osnivanju još jedne nacionalne akademije u Bosni i Hercegovini ne vidi ništa sporno. Kako pojašnjava, djelovanje hrvatskih znanstvenika unutar BiH biće konačno prepoznato i u akademskom svijetu Bosne i Hercegovine.

„Šireći i jačajući nauku, umjetnost među hrvatskim življem i bićem, mi ćemo time davati snažan doprinos općoj znanosti“, rekao je Brkić.

Logično, ali loše

U Bosni i Hercegovini već od ranije djeluju tri akademije i to: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti i Akademija nauka i umjetnosti BiH, koja ove godine obilježava 60 godina postojanja.

Osnivanje Bošnjčake akademije, podsjetimo, pratile su brojne kontroverze, ali i različita mišljenja bh. intelektualaca. Akadamik Muhamed Filipović član je i jedne i druge. Potrebu osnivanja BANU pojasnio je:
Muhamed Filipović

Muhamed Filipović


„Bošnjaci ovdje, u Bosni i Hercegovini, dijelimo zajedno sa Srbima i Hrvatima Akademiju nauka BiH. Međutim, ta akademija se nalazi u dubokoj krizi, a politika se vodi tako da se diskriminiraju projekti koji se odnose na historiju i kulturu bošnjačkog naroda.“

Proces formiranja Akademije nauka i umjetnosti Hrvata u BiH započet je još 2001. godine u vrijeme hrvatske samouprave na teritoriji gdje Hrvati čine većinu. Međutim, te aktivnosti su zaustavljene odlukom tadašnjeg šefa OHR-a, Volfganga Petriča, da poništi sve odluke hrvatske samouprave, pa i onu o osnivanju Akademije nauka.

Iako i Nikić i Brkić negiraju bilo kakvo političko pokroviteljstvo, osnivanje Hrvatske akademije znanosti, podsjetimo, i zvanično je najavljeno na jednoj od sjednica Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru, na čijem se čelu nalaze predsjednici dva HDZ-a.
Profesor sa Mostarskog sveučilišta, Mile Lasić, kaže kako je cijela stvar ubrzana zahvaljujući upravo Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti, koja je formirana prošle godine.

„Ako imamo BANU, moramo imati i HAZU. Dakle, ako imamo SANU – to je sve logično, samo nije dobro. Mi nemamo uopće više nešto što bi nas objedinjavalo, a to nije u stanju, u ovoj domeni znanosti i obrazovanja, kulture, ni ANU BiH, pa ipak, ona je jedina institucija koja u sebi objedinjuje nekakve ambicije da nalikujemo normalnom svijetu“, ocjenjuje Lasić.

Formiranje još jedne akademije nauka i umjetnosti, ovog puta sa hrvatskim nacionalnim predznakom, izazvalo je ponovno burne reakcije u intelektualnim krugovima. Poznati banjalučki profesor filozofije i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Miodrag Živanović kaže da nije iznenađen odlukom hrvatskih političara iz BiH da formiraju HANU, iako taj posao ni na koji način ne ulazi u opis njihovih radnih mjesta.

„U svakoj državi to mora biti državna institucija, jer je ona nukleus naših potencijala, stvaralaštva, u svakoj državi, prema tome i u Bosni i Hercegovini, ali su to u pravilu državne institucije. Čini mi se da bismo trebali razgovarati o tome šta da uradimo da unapredimo rad Akademije nauka i umjetnosti BiH, a ne ovih akademija na isključivo etničkom principu“, smatra Živanović.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG