Dostupni linkovi

logo-print

Selo Osmače udaljeno je od Srebrenice 25 kilometara. Nekad je ovdje živjelo blizu hiljadu stanovnika, a poslije rata, vratilo se svega stotinjak. Sve njih krasi želja za uspjehom i napretkom u malim biznisima.

Podsticaje za održiv povratak većina Osmačana je upotrijebila na pravi način i svi su uspješni. To je prepoznala i jedna italijanska fondacija koja je žiteljima ovog i susjednog sela Brežani, dodijelila internacionalnu nagradu 'Carlo Skarpa'.

U pisanim dokumentima, Osmače se pominju u drugoj polovini osamnaestog vijeka. Zbog svog geografskog položaja, ovaj kraj bio je mnogim osvajačima i vojnim silama polazište za osvajačke ratove.

Predeo kod sela Osmače

Predeo kod sela Osmače

„Prvi pisani trag gdje se pominju Osmače je iz 1737. godine. Tada se ovo naselje zvalo Osmača. Govori se da je tada jedan turski vojskovođa krenuo iz ovog kraja na osvajački pohod ka Valjevu. Po popisu iz 1991. godine, u Osmačama je bio 941 stanovnik, sa oko 250 domaćinstava“, ističe Alija Tabaković, povratnik u Osmače.

Ratna dešavanja promijenila su sliku Osmača, ali bilježi se povratak.

„Tokom ratnih dešavanja, skoro jedna trećina stanovnika Osmača je stradala. Preživjeli mještani Osmača raselili su se širom Federacije Bosne i Hercegovine, Evrope, Amerike, Australije... Jedna desetina se vratila u svoj zavičaj. Nije to neki veliki broj, to je stotinak stanovnika ili oko 30 domaćinstava“, kaže Tabaković.

Među prvim povratnicima bio je Adil Jahić. Oprezno se počeo baviti stočarstvom, ali je sada veoma uspješan farmer.

„Vratio sam se ovdje 2002. godine. Tada je bilo formirano šatorsko naselje. Iste godine sam od Federalnog ministarstva dobio donaciju da obnovim kuću, a potom je 2003. došla i moja porodica. Nije bilo posla, pa sam od samog početka odlučio da se bavim stočarstvom. Počeo sam kupovati poneku ovcu, a moj uspjeh počinje kada sam od UNDP-a, u okviru projekta Ovčarstvo, dobio 50 ovaca. Postepeno sam povećavao broj, sada imam 130 plodnih ovaca, a sa jagnjadima ih je oko 200. Ovih dana ovce se jagnje i mislim da ću imati stado od oko 300 ovaca“, kazuje Adil Jahić.

I ostali povratnici bave se poljoprivredom.

„Povratnici se bave isključivo ovčarstvom, a manji broj njih se bavi proizvodnjom heljde i uzgojem maline. Vjerujem da će se mnogi, nakon dvadesetak godina, ponovo okrenuti i proizvodnji krompira - s obzirom na to da će uskoro u Srebrenici početi sa radom Fabrika pomfrita“, napominje Alija Tabaković.

Osim proizvodnje krompira, Osmačani, uz pomoć italijanskih donatora, uzgajaju i heljdu.

„Žitelji sela Osmače tradicionalno se bave uzgojem krompira, a unazad pet godina i uzgojem heljde, za šta smo 2014. godine od Fondacije Beneton dobili internacionalnu nagradu 'Carlo Scarpa'. Projekat heljde podržava jedna italijanska organizacija iz Padove, kroz dizel i žetvu. Dakle, Italijani su prepoznali naš trud na razvoju sela i poljoprivrede i dodijelili nam ovu nagradu, koja nije novčana, ali je promotivna i u svakom slučaju, veoma vrijedna“, naglasio je povratnik Muhamed Avdić.

Za Osmače se kaže da je to selo vrijednih povratnika. Ne zastaju na postignutom, već se trude da unaprijede svoj biznis. To se vidi kroz primjer farmera Adila Jahića.

Adil Jahić sa svojim stadom ovaca

Adil Jahić sa svojim stadom ovaca

„Počeo sam sa malim stadom u jednoj štali. Sada imam nekoliko objekata, ali to mi je postalo malo, moram proširiti prostor za smještaj uvećanog stada. Imam namjeru da izgradim savremenu štalu sa rešetkama i sistemom za izđubravanje. Tu ću moći smjestiti oko 250 ovaca, a ove postojeće objekte iskoristiću za siliranje sijena i smještaj prateće mehanizacije“, kaže Adil Jahić.

  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

XS
SM
MD
LG