Dostupni linkovi

Oslobađajuća presuda za deportaciju izbjeglica


Viši sud u Podgorici

Viši sud u Podgorici

Devetorica bivših crnogorskih policajaca optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u slučaju deportacije bosansko-hercegovačkih državljana 1992 godine, ponovo su oslobođeni odgovornosti presudom Višeg suda u Podgorici. Sudija Milenka Žižić je u obrazloženju oslobađajuće presude navela da tokom procesa nije dokazano da su optuženi bili na nekoj od strana u oružanom sukobu, što je potrebno za postojanje ratnog zločina.

Ovo je druga presuda Višeg suda u Podgorici kojom su optuženi za deportaciju bosansko hercegovačkih izbjeglica 1992 godine oslobođeni optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Prva oslobađajuća presuda, čelnicima javne i tajne policije u Herceg Novom, baru, Ulcinju je donesena u martu prošle godine, a koju je Apelacioni sud poništio i postupak vratio na početak.

Ovoga puta presjedavajuća sudskog vijeća Milenka Žižić je u obrazloženju oslobađajuće presude devetorici nekadašnjih pripadnika MUP-a Crne Gore saopštila, da tužilaštvo nije dokazalo da su optuženi bili na nekoj od strana u oružanom sukobu što je potrebno za postojanje ratnog zločina. Sudija Žižić je rekla da su optuženi postupali po naredbi tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića - da se osobe koje su u Crnu Goru došle iz BiH vrate na teritoriju te zemlje. Ona je ocjenila da je ta djelatnost i naredba bila nezakonita jer crnogorsko ministarstvo unutrašnjih poslova nije imalo ovlašćenja da servisira naredbe iz BIH.

Žižić je konstatovala da vraćanjem Muslimana i Srba u Bosnu nije bila namjera da se ti ljudi trajno protjeraju te da tvrdnja tužilaštva da je preseljavanje vršeno na osnovu rasne diskriminacije nije osnovana.

Advokati odbrane izrazili su zadovoljstvo epilogom novog suđenja i oslobađajućom presudom. Branilac Igor Ivanović je rekao da je pravda zadovoljena.

„Pravda je zadovoljena. Odbrana je i očekivala oslobađajuću presudu u ovom slučaju. Ako je nešto bilo tragična greška, onda je to bila odluka tužilaštva da pokrene ovaj postupak“.

I branilac Zdravko Begović je saopštio da je ovom presudom u korist optuženih crnogorsko sudstvo položilo težak ispit.

„Ovo je još jedna potvrda da je crnogorsko sudstvo položilo jedan vrlo važan i težak ispit. Pokazuje da se u crnogorskim sudovima može i mora suditi isključivo na osnovu dokaza koji se nalaze u spisima predmeta, a ne pod uticajem pritisaka koji su bili veliki i brojni tokom ovog postupka. Ja sam ubijeđen da će se u budućnosti staviti tačka na ovaj slučaj“, kazao je Begović.

Milorad Ivanović

Milorad Ivanović

U maju 1992. godine u Crnu Goru su stigle izbjeglice iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine. Umjesto utočišta više od 80 izbjeglica je uhapšeno i potom deportovano vojsci bosanskih Srba koja je većinu likvidirala u improvizovanim logorima. Radilo se uglavnom o Bošnjacima koji su isporučeni pripadnicima njima neprjateljske vojske bosanskih Srba. Samo dvanaest njih su uspjeli da prežive. Jedan od optuženih Milorad Ivanović koji je u vrijeme deportacije Bošnjaka bio načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom, rekao je da bi drugačija presuda osim oslobađajuće bila nepravda.

„Niti umišljaj. Niti smo mi predstavljali stranu u sukobu, niti smo imali zločinački poduhvat, niti smo mi imali tu zlu namjeru prema tim licima da se vrate, niti je iko pretpostavljao da će se ikada to desiti u nekoj drugoj državi koju mi nijesmo kontrolisali. Postupali smo jednostavno svakodnevno na osnovu naređenja pretpostavljenog i ministra unutrašnjih poslova i to su bile rutinske djelatnosti u čitavoj onoj SFRJ, odnosno SRJ“.

Branislav Lutovac

Branislav Lutovac

Advokat Branislav Lutovac je ocjenio da je tužilaštvo lutalo kroz međunarodne konvencije i napravilo propust stavljajući optuženima na teret kvalifikaciju ratnog zločina

„Evo sud je danas ocijenio da se radi o potpuno pogrešnoj pravnoj kvalifikaciji, pogrešnoj primjeni i materijalno pravnih odredbi domaćeg prava i međunarodnog prava. Dokazano je da lica nijesu bila izbjeglice, da učinioci nijesu bili pripadnici oružanih snaga, da ni jedan od elemenata koji je stavljen u optužnicu nije dokazan a da su mnogi elementi koji se stavljaju na teret optuženima bili pogrešno interpretirani“, istakao je Lutovac.

Podsjetimo, država Crna Gora indirektno je priznala krivicu materijalno obeštetivši porodice deportovanih, po njihovoj tužbi. No, kako su godinama upozoravali aktivisti civilnog sektora, osim toga i deklarativnih izvinjenja, nije se dalje otišlo.

Nakon oslobađajuće odluke tužilaštvo može da izrazi žalbu nakon čega bi konačnu odluku trebalo da donese ponovo Apelacioni sud.

Oslobođeni su krivice tadašnji policijski funkcioneri Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG