Dostupni linkovi

logo-print

Osam scenarija za kataklizmu


Vulkanska erupcija u Indoneziji

Vulkanska erupcija u Indoneziji

Mediji se bave raznim scenarijima nestanka našeg svijeta, a najčešće je u opticaju osam mogućnosti za kataklizmu.

Neki naučnici smatraju da su geološke opasnosti najrelanije. Po tom scenariju, moguća je gigantsku erupcija, poput erupcije supervulkana koji leži ispod Nacionalnog parka Jelouston u SAD.

Taj je vulkan već imao ogromne erupcije u prošlosti, dvije posljednje prije dva miliona godina, a onda i i prije 640 hiljada godina. Danas bi slična erupcija uništila veliki dio Sjeverne Amerike.

Gigantske erupcije dovode do masovnog izumiranja, uključujući i dinosauruse prije 65 miliona godina. Zahvaljujući ispuštanju sumpora, ugljen dioksida i pepela mogu uticati na promjenu klime koja pak utiče na kolaps sistema ishrane.

Veoma često se razmatra i mogućnost da pad velikog asteroida dovede do kataklizme.

Asteroidi se najčešće nalaze na popisu nebeskih tijela koja bi mogla udariti u Zemlju. Jedan takav, širok 15 kilometara, udario je u područje meksičkog poluostvrva Jukatan te izazvao izumiranje dinosaurusa prije 65 miliona godina - smatraju naučnici.

Oni su još 2004. najavili kako 300-metarski asteroid "Apopis" ima šansu (doduše tek dva posto!) da 2029. udari u Zemlju. Kasnija mjerenja su tu vjerovatnoću svela na razmjer 1:250 000!

Međutim, NASA očekuje da svakih 100 godina asteroid širi od 60 metara udari u Zemlju. Udar bi mogao uzrokovati lokalnu katastroFu poput poplava, uništenja cijelih gradova i poljoprivrede.

Komet Hartley

Komet Hartley

Visoko na popisu mogućih kataklizmi je sudar Zemlje sa kometom. Kometa "Hartley 2" je 20. oktobra prošle godine prošala unutar 11 miliona kilometara od Zemlje, što je najbliži prolaz u zadnjih nekoliko vijekova.

Komete se kreću brzinom od 160.000 kilometara na sat, a mogu se dodatno ubrzati zbog Zemljine gravitacije. Osim toga, vrlo ih je teško pronaći jer su vrlo mračni objekti u svemiru.

Među osam najčešće pominjanih scenarija za kataklizmu na Zemlji su i - alge!

Geobiolozi upozoravaju na mogućnost da bi alge kremenjašice - vrsta alga koje nastanjuju vlažne površine, rijeke, jezera, okeane i tlo - mogle izmijeniti Zemljinu atmosferu.

Ovi mikrobi žive od goriva proizvedenog fotosintezom prilikom koje vodu pretvaraju u vodik i kiseonik, kog pak udišu drugi organizmi. Ali kada ne mogu da koriste vodu ili druge supstance u okolini, poput željeza ili vodika, alge biraju so - natrijev-hlorid, a tada kao otpadak stvaraju smrtonosni hlor.

Ako ih niko ne dira i ne ometa njihov rast, alge bi kroz par miliona godina mogle da unište cijeli ekosistem Zemlje zahvaljujući hloru!

Zaraze, vatra

Na listi mogućih uzroka kataklizme su i smrtonosne zaraze. Ptičja gripa, "H5N1" virus, izazvala je pravu paniku prije par godina. Ali sada postoji i jača verzija virusa koji se, za razliku od običnog, može prenositi vazduhom. Stvorili su ga američki i holandski naučnici u laboratorijama.

Jedan virus ipak ne može izbrisati sve živo sa Zemlje jer je bioraznolikost dovoljno velika da neki od organizama razvije otpornost. Čak je i novi laboratorijski soj virusa H5N1, koji ima samo pet mutacija, dovoljno sličan drugim verzijama ptičje gripe da bi se ljudi mogli obraniti.

Za čovječanstvo bi bio smrtonosan samo virus koji ubija vrlo brzo - kroz sedam dana i manje. Ako bi ljudi imali nešto više vremena imunološki sistem bi se polako početi braniti. Takav virus bi morao zaraziti veliku većinu populacije istovremeno.

Supernova

Supernova

Naučnici navode i opasnost od "samoubuilačke supernove".

Supernove su najsnažnije eksplozije u svemiru i mogu se uporediti sa istovremenom eksplozijom "nekoliko puta 10 na 48 nuklearnih bojnih glava" - objašnjavaju naučnici.

Ali, jedna od vrsta supernova, u kojoj se jezgro zvijezde uruši samo u sebe, događa se jednom u stotinu godina i to vrlo daleko od Zemlje - između 16,5 i 33 svjetlosne godine, pa ne može učiniti nikakvu štetu.

Kada bi se supernove nasumično dešavale u našoj galaksiji, Zemlja bi ih mogla očekivati svakih pet milijardi godina. Ali s obzirom da se one okupljaju u galaktičkim krakovima, Zemlja se nalazi na udaljenosti od 10 paraseka od neke supernove svakih 100 miliona godina.

Među osam mogućih uzroka kataklizmi je i orbitalno uništenje. Način na koji se planete okreću oko Sunca sasvim je dobar kandidat za Zemljino uništenje.

Jupiter je najmasivnija planeta u našem sistemu, a kao takav "priteže" orbite svih ostalih planeta. Tokom miliona godina, ovaj plinoviti div promijenio je orbitu malog Merkura toliko da se njegova orbita oko Sunca počela sve više "rastezati".

Kako se njegova orbita mijenja, tako Merkurov pad u Sunce postaje sve izgledniji. Taj bi scenario još bio i prihvatljiv, jer alternativa je mnogo gora. Naime, Merkur bi u jednom trenutku mogao "iskočiti" iz svoje orbite i zaletjeti se ravno na Veneru.

Uništenje te dvije planete napravilo bi haos u cijelom našem sistemu, a moglo bi, tvrde astronomi, da dovede do ispadanja Marsa iz orbite. Naravno, najgori scenario bio bi da Merkur udari u Zemlju. Udarac bi potpuno uništio Zemlju, iako naša planeta ima masu 20 puta veću od Merkura.

Na kraju spiska je - vatra! Naša planeta će se u jednom trenutku pretvoriti u pravu buktinju zbog Sunca - smatraju naučnici.

Kako naša zvijezda izgara tako se hidrogen u njenom jezgru pretvara u helij, a u toj fuziji nastaju ogromne količine topline. Kako vrijeme prolazi, naša pet milijardi godina stara zvijezda postaje sve toplija i sve sjajnija.

Za otprilike milijardu godina, predviđaju naučnici, Sunce će sjati 10 posto sjajnije nego sada. Ta dodatna vrućina će zagrijati Zemlju mnogo više od 100 stepeni Celzijusa.

Okeani će "prokuhati", klima će se urušiti, a čovječanstvo će morati da potraži drugu planetu, ako se ljudi do tada već ne "presele".

"Nisam veliki vjernik, ali treba priznati kada je neko u pravu. Biblijska predviđanja kako će sve završiti u vječnoj vatri donekle su tačna", rekao je astrofzičar Klaus-Peter Schroeder aludirajući na zagrijavanje Zemlje.
XS
SM
MD
LG