Dostupni linkovi

logo-print

Organsko kao nekad: Mladi se sami bore sa nezaposlenošću


Da se i u Bosni i Hercegovini kakva je danas, uz dobru ideju, te dosta upornosti i volje, može nešto pokrenuti, dokaz su mladi iz Mostara, Dejan Kosanić, njegova djevojka Ružica Ivanović i Izet Pajević, koji se bave uzgojem zdrave hrane.

Nakon što su uvidjeli da problem svoje nezaposlenosti nikada neće riješiti čekajući da sistem u BiH profunkcioniše, odlučili su da sami nešto preduzmu i svoju sudbinu preuzmu u vlastite ruke.

Rezultati za relativno kratko vrijeme daju im za pravo da planiraju da jednog dana pokrenu zadrugu za organsku proizvodnju hrane i da u to uključe što je više moguće nezaposlenih mladih.

Svega nekoliko stotina metara zračne linije od Starog mosta, u starom naselju Luka, u bašti porodične kuće 24-godišnjeg Dejana Kosanića, nalazi se plastenik. To je samo jedno od mjesta na kojem su Dejan i njegov prijatelj Izet Pajević pokrenuli proizvodnju zdrave hrane.

Kako je sve krenulo, Dejan Kosanić nam objašnjava:

“To se desilo nakon prošlogodišnjih velikih protesta. Bili smo, kao i većina mladih ljudi, sudionici u tome, sa željom da se nešto pokrene i promijeni u ovoj državi. I onda smo vidjeli da od protesta i od takvog načina, stvarno, nema ništa konstruktivno, odlučili smo se sami uhvatiti u koštac sa zaposlenjem i imali smo zemlju i krenuli smo”.

Ideja je bila organski proizvoditi povrće i voće. Šta sve nude, Dejan Kosanić govori:

“Radimo znači sve, uglavnom, što je potrebno za život, da bi se hranili. Od aromatičnog bilja do ljekovitog bilja, začinskog bilja i onda tek prelazimo na ove osnovnije kulture: mrkva, cvekla, luk, krompir, saransak, kupus...”

Sve što se proizvodi, sada već na preko hektar obradive površine na području Mostara i Nevesinja, odnosno plodnog Nevesinjskog polja, radi se potpuno prirodno, bez hemije. Na koji način, objasnio nam je Dejan Kosanić:

“U našoj bašti koristimo najviše organski kompost, na koji bacamo travu i sav organski materijal, koji trune i stvara vrlo kvalitetan humus. A druga stvar je potapamo u vodu i kadu staru travu, koja je jedan od najboljih kompostnih đubriva”.

Izet Pajević

Izet Pajević

Izet Pajević, kojeg smo zatekli na njivi u naselju Livač, nedaleko od Mostara, o njihovom načinu proizvodnje hrane, dodaje:

“Iako imaju neke priče kao u organskoj proizvodnji dozvoljena je neka ‘hemija’ u određenim količinama, ništa to! Proizvodim ove svoje neke preparate, od koprive, pelina... Dosta je dobar protiv ovih lisnih ušiju. To je ta jedina zaštita”.

Ružica Ivanović naglašava da dosta napadno zvuči taj uobičajeni naziv “organska proizvodnja”.

“To je, ustvari, veoma jednostavno, gdje ti uzimaš jedno čisto sjeme, stavljaš ga u zemlju, malo brineš o njemu. Iz toga izraste jedan proizvod, koji kasnije možeš da jedeš, da ga dijeliš sa ljudima u tvojoj kući i okolo i to je čitava ideja ove proizvodnje”.

Reakcija kupaca je bila odlična, najprije iz kruga njihovih prijatelja i poznanika, a onda se taj krug počeo širiti, zahvaljujući društvenim mrežama. Izet Pajević priča:

“Nevjerovatno sam iznenađen kako nam ide prodaja. Radimo korpice organske hrane. Ljudi su u Mostaru ludi za tim, bukvalno. Mame ovo uglavnom traže, imaju malu djecu: ‘Daj, daj’. Imamo grupu ‘Organsko kao nekad’ na Fejsu i to je jedini kontakt”.

Jedna od onih koja uzima hranu od Ružice, Dejana i Izeta je Mostarka Nila Botić.

“Krenula sam da kupujem kod njih, znači, njihove proizvode i njihove ove korpe povrća. I skroz sam zadovoljna, prvenstveno jer znam da je sve to na prirodnoj bazi, da nema nikakvih aditiva, nema ništa - znači - sama priroda, ono, što mi je predobro”.

Ružica, Dejan i Izet su se očito snašli u proizvodnji zdrave hrane. Kako je baviti se poljoprivredom, Dejan Kosanić priča:

“Pa, moji roditelji su cijeli život uzgajali hranu, naravno, uglavnom samo za nas. I onda pomalo od njih sam učio, širio vidike, putovao, upoznavao ljude koji se malo ozbiljnije bave organskim uzgojem hrane i naučio sam tako neke osnove”.

Troje mladih ljudi su ujedno pokazali i da mladi u BiH ipak mogu nešto postići. Izet Pajević:

“Najgore je što mladi kad krenu u nešto, svi osporavaju. Kažu: ‘Šta ćeš ti?’ Baš kod nas u Mostaru je to ono,: ‘A? Šta ćeš ti? K’o da to niko nije već prob’o?’, ovo, ono... Treba samo imati svoju neku viziju, cilj, istrajati u onome što želiš”.

Da se na taj način i u BiH može doći do rezultata, slaže se i Nila Botić:

“Samo treba imati baš to - inicijativu. Krenuti od nečeg i ići naprijed, pa makar glavom kroz zid, ali da se dođe do nekog cilja. Jer, svugdje se svašta može raditi, nema potrebe da se ode iz ove države da bi se zaradio koji dinar i ostalo”.

Dobri početni rezultati ohrabrili su Ružicu, Dejana i Izeta da razmišljaju o tome da oforme poljoprivrednu zadrugu, u koju bi se uključilo što više mladih uzgajivača zdrave hrane, a time bi se stvorili uslovi za određen broj nezaposlenih mladih osoba da se bave tom djelatnošću.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG