Dostupni linkovi

logo-print

Optuženi: Srpske vlasti željele zaštititi civile dozvolom odlaska


Charles Kirudja na suđenju Radovanu Karadžiću, 11. studeni 2011.

Charles Kirudja na suđenju Radovanu Karadžiću, 11. studeni 2011.

Na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, tužiteljstvo se trenutno bavi dokazivanjem optužbi za etničko čišćenje općine Bosanski Novi 1992.godine.

Charles Kirudja (Kiruđa), bivši dužnosnik UN-a u ratno vrijeme kao svjedok tužiteljstva opisao je prisilno protjerivanje nesrpskog stanovništva iz sjeverne Bosne i Hercegovine kada je Srpska demokratska stranka, SDS, preuzela vlast u određenim općinama.

Kiruđa se kao UN-ov mirovni promatrač u području takozvane Krajine u Hrvatskoj kretao unutar mirovne misije i uz rub granice 1992.godine pa je osobno vidio posljedice preuzimanja općina od strane srpskih snaga u Bosni i Hercegovini.

No tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je pokušao prikazati kako sukob nije potaknut željom stranke kojoj je bio na čelu za izdvajanjem dijelova Bosne i Hercegovine nego da se rat prelio iz susjedne Hrvatske gdje je započeo godinu prije.

„Moja namjera je da pokažemo kako je rasla ta kriza u Bosni. I da ona nije nastupila naglo nego da je rat u Hrvatskoj imao veliki utjecaj u Bosni“, objasnio je svoju liniju ispitivanja optuženi.

Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala

Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala

Karadžić je također branio lokalne dužnosnike SDS-a koji su preuzeli vlast u Bosanskom Novom, poput Radomira Pašića. Naime prema optuženom Karadžiću civile nesrpske nacionalnosti su srpske snage izmiještale iz zone borbenih djelovanja,a ne protjerivale kao što to tvrdi tužiteljstvo. No s tim objašnjenjem se svjedok Kiruđa nije složio prisjetivši se svog razgovora sa spomenutim Pašićem.

"Pa sam ja rekao - Vi nama kažete da se u Vašem gradu, gdje ste Vi predsjednik općine, okupilo 5000 ljudi i oni žele dobrovoljno otići? Zašto bi ljudi napustili udobnost svojih domova i potražili utočište negdje drugdje. I zašto Vi ovdje govorite u njihovo ime, a da nema nikakvih njihovih predstavnika koje bi mi mogli ovdje čuti. Prema tome, jedan dio njegovih navoda pada u vodu“, opisao je konverzaciju s Pašićem svjedok.

Iz Kiruđinih opisa njegovog susreta s Pašićem prilikom protjerivanja tisuća civila nesrpske nacionalnosti iz Bosanskog Novog moglo se zaključiti kako je dužnosnik SDS-a i sam bio zbunjen onim što se događa, ali je provodio sve što mu je naređeno.

„Jer on je rekao, postoji nova realnost s pitanjem – zašto sada (civili nesrpske nacionalnosti odlaze). Onda sam ga ja pitao - kakva to nova realnost? E mi imamo novu zemlju koja se zove Republika Srpska Bosne i Hercegovine. A ja sam rekao: molim Vas od kad to postoji. I on mi kaže - ne znam, ali Muslimani ne žele biti lojalni toj državi. Onda sam mu ja rekao - znači vi tu živite zajedno bez problema i odjednom vi tražite od njih da izjave lojalnost toj novoj stvari. Da to je pravilo - rekao je on. Onda sam ga ja pitao - kakvo pravilo? A on mi kaže - ne znam, ali to se tako zove“, prepričao je Kiruđa dijalog s Pašićem.

(Svjedok tvrdi da je Pašić djelovao po višim zapovjedima)


Karadžić se tijekom višesatnog unakrsnog ispitivanja pokušao prikazati kako su civili nesrpske nacionalnosti dobrovoljno napustili Bosanski Novi u čemu su im novouspostavljene srpske vlasti samo pomogle. Odnosno kako ih se trudilo zaštititi od „nekontroliranih elemenata“.

Pod tim misli na srpske paravojne skupine, a nad kojima poriče svoju zapovjednu odgovornost „kao civilni predstavnik vlasti“. Uz to spomenuo je i „ekonomski faktor“ koji je potaknuo neke civile da odu u zapadne zemlje, poput Austrije i Njemačke kod svojih rođaka.

Svjedok je odbio takve teze optuženog prisječajući se riječi prognanika koji su mu uplašeno opisivali organizirani progon iz vlastitih kuća.

„Olakšanje bi osjetili tek izlaskom iz te zone, jer do tada su mjerili svaku riječ koju su izgovarali“, objasnio je svjedok strah prognanika zbog čega su pripadnici UN-a mogli donijeti određene zaključke.

Brojke nevladinih organizacija govore o preko 20 tisuća prognanin civila nesrpske nacionalnosti s područja općine 1992.godine te preko 500 ubijenih tijekom prvih par mjeseci.

Kako bi im se dozvolilo da napuste područje Bošnjaci i Hrvati su morali potpisati prethodno dokument kojim su svoju imovinu ostavili Općini Bosanski Novi i u kojem izjavljuju da odlaze svojevoljno.

Muškarci mlađi od šezdeset godina izdvojeni su i odvedeni prema Prijedoru gdje su se nalazili zloglasni logori, poput Omarkske i Keraterma. No tamo ih zbog pretrpanosti nisu željeli primiti pa su vraćeni na stadion Mlakve u Bosanskom Novom. Nakon nekog vremena ti zatočenici su također deportirani u Hrvatsku.
Unakrsno ispitivanje Kiruđe trajalo je od 9 ujutro do 18 sati popodne.

Suđenje Karadžiću za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini nastaviti će se idući tjedan svjedočenjem još jednog pripadnika UN-a u sporno vrijeme -britanskog pukovnika Pyersa Tuckera.
O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG