Dostupni linkovi

logo-print

Optužbe i kontroverze oko rada Fonda za manjine


Malesija, mjesto sa albanskom manjinom, ilustrativna fotografija: Vijesti

Malesija, mjesto sa albanskom manjinom, ilustrativna fotografija: Vijesti

Fond za manjine u Crnoj Gori suočava se sa optužbama da rade nezakonito i da su u konfliktu interesa, tačnije novaca za unapređenje položaja manjinskih naroda dijeli se bez jasnih kriterijuma. U prilog tome je nedavna odluka Upravnog suda koji je poništio odluku Fonda o raspodjeli pola miliona eura za manjinske grupe. Uslijedio je i zahtjev za raspuštanje Fonda za manjine. Kakve bi posljedice sve mogle biti?

Na nezakonit rad Fonda za manjine godinama unazad ukazuje nevladina organizacija Građanska alijansa na čiju je inicijativu nedavno Upravni sud poništio odluku Fonda za manjine o raspodjeli 500.000 eura za prošlu godinu. Upravni sud je ocjenio da Fond nije izvršio raspodjelu novca u skladu sa odgovarajućim propisima.

Osnovna djelatnost Fonda za manjine je da na osnovu konkursa i kriterijuma raspodjeljuje budžetska sredstva za projekte čiji je cilj očuvanje kulturnog identiteta, etničke posebnosti, vjerskog i jezičkog identiteta manjinskih naroda. Međutim gotovo od samog osnivanja, Fond za manjine prate brojne kontroverze i optužbe da u toj instituciji vlada konflikt interesa i nezakonita dodjela novca.

O uočenim nepravilnostima, govori koordinator Građanske alijanse Milan Radović.

"Pojedini članovi upravnog odbora tog fonda dodjeljuju organizacijama na čijem su oni čelu sredstva. Čak imamo konkretne dokaze da je u jednom takvom slučaju tokom jednog dana bilo isplaćeno oko 2 hiljade eura za 5 različitih honorara jednom članu upravnog odbora. Zatim se događa da upravni odbor odbaci pojedine projekte, većinom glasova, a onda taj projekat promijeni broj i nađe se u onim projektima koji su dobili sredstva. To je klasična nezakonitost koju tužilac mora pod hitno da razjasni. Ne postoje niti interne kontrole u fondu. Po našim navodima postoji jedan broj zaposlenih, isključivo po partijskoj liniji, a ne po stručnim specifikacijama a onda i izostaju svi dalji kvaliteti rada tako angažovanih pojedinaca u tom fondu", ističe Radović.

Direktor Fonda za manjine Safet Kurtagić kaže ne može biti riječi o konfliktu interesa, između ostalog zato što o dodjeli sredstava odlučuje petnaest članova Upravnog odbora. Kada je riječ o odluci Upravnog suda kojom se poništava prošlogodišnja dodjela sredstava Kurtagić kaže da će Fond za manjine donijeti novu odluku.

"Odluku suda nećemo dovoditi u pitanje i nećemo se žaliti nego će upravni odbor postupiti po odluci suda i donijeće novu odluku. Tu odluku donosi 15 članova odbora i to većinom od ukupnog broja članova odbora. Za svaku odluku, za svaki projekat mora da glasa barem 8 članova upravnog odbora, te smatram da je veoma malo mjesta koruptivnim radnjama", kazao je Kurtagić.

Građanska alijansa zahtjeva raspuštanje Fonda za manjine i blokadu raspodjele sredstava dok se rad Fonda ne dovede u zakonske okvire.
Milan Radović

Milan Radović


Međutim, prema riječima Milana Radovića neshvatljivo je da državno tužilaštvo i Skupština Crne Gore ne reaguju na utvrđene nezakonitosti u radu Fonda za manjine. Radović ukazuje da nije prvi put da se utvrđuje nezakonitost u radu fonda.

"Prvi put je to utvrdila Državna revizorska institucija u okviru njihove kontrole rada fonda, a i u kontrolnoj reviziji su sve stvari ponovo potvrđene, dat je negativan nalaz i treći put imamo presudu Upravnog suda koji kaže da Fond za manjine radi nezakonito. Mi naprosto više ni sami ne znamo šta se događa u tužilaštvu i zbog čega ne žele da pokrenu, odnosno procesuiraju već dvije pokrenute prijave", kaže Radović.

Postoji mogućnost da se uključe institucije koje će prekontrolisati poslovanje Fonda kaže direktor Safet Kurtagić, navodeći da institucije to čine na osnovu dosadašnjih tužbi onih aplikanata za sredstva koji nisu podržani, a među kojima je i Građanska alijansa.

"Tužilaštvo je odmah zatražilo podatke koje smo mi uredno dostavili. Ovo je prva tužba koja je ukazala da ima određenih nezakonitosti. Do sada nijesmo imali drugih tužbi koje su davale za pravo tužiocima tako da nemamo ništa protiv da naše poslovanje ispita i tužilaštvo i nadležni organi Vlade Crne Gore i Skupštine Crne Gore", naglasio je Kurtagić.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG