Dostupni linkovi

logo-print

Opstanak sigurnih kuća u FBiH mogao bi biti doveden u pitanje


Prizor iz sigurne kuće

Prizor iz sigurne kuće

Svaka četvrta žena u Federaciji Bosne i Hercegovine je žrtva nasilja, a jedino mjesto gdje se mogu skloniti i spasiti su sigurne kuće koje u ovom bh. entitetu vode nevladine organizacije.

Novi zakon u Federaciji BiH o zaštiti od nasilja u porodici koji bi se uskoro trebao naći pred Parlamentom Federacije Bosne i Hercegovine mogao bi dovesti u pitanje rad sigurnih kuća. Novi zakon podrazumijeva da sigurne kuće postanu ustanove. To prema ocjeni naših sagovornika, ne idu na ruku žrtvama, niti će ih bolje zaštiti.

Jedna od žrtava koja je više od 20 godina trpila nasilje u svojoj obitelji pristala je govoriti za RSE o tome kako se - zahvaljujući jedinoj sigurnoj kući pri udruženju "Vive žene" - uspjela spasiti od obiteljskog pakla.

"Kroz njihove tretmane shvatila sam u kakvom sam stanju. Bila sam u teškom psihičkom stanju. Nikad se nikome nisam obraćala nikada za pomoć, jer kod nas je to na Balkanu tako. Mi žene samo patimo i patimo. Meni jedan džemper koji sam mlatila nije pomogao da ispoljim sav užas iz sebe. Ja sam psihički bila dotaknula dno", navodi naša sagovornica.

I njen suprug priznaje greške koje je činio. Ali, uvidio je te greške tek kada je zatražio pomoć zajedno sa svojom suprugom.

"Ja sam imao velikih problema na poslu. I onda dođem kući i samo mala sitnica mi treba da bljesnem. Išao sam glavom kroz zid. Onda su mi psiholozi u 'Vive žene' objasnili neke stvari. Nisam to do sada znao, a lijepih godina imam. Za te stvari nikada nisam čuo, za psihijatre i tako. Da sam čuo ranije - bio bih drugi čovjek. Mogao sam napraviti svakakve probleme, ali hvala dragom Allahu - nisam, sve zahvaljujući toj kući u 'Vive žene' ", ističe suprug.

Opstanak sigurnih kuća koje, uglavnom, vode nevladine organizacije u Federaciji BiH, mogao bi sada doći u pitanje. Iako ih vlade na svim razinama u Federaciji veoma malo ili nikako financiraju, zbog čega jedna sigurna kuća u Mostaru već nekoliko mjeseci i ne može pružiti zaštitu ženama, Vlada Federacije sada, ipak, postavlja uvjete kako u budućnosti mora izgledati njihovo uređenje.

Štićenica sigurne kuće

Štićenica sigurne kuće

"Tri člana radne grupe - Ministarstva zdravstva, Gender centra i nevladine organizacije - bili su protiv ovakog jednog zaključka. Međutim, ipak je, iznenada 1. decembra dat prijedlog da sigurne kuće budu osnovane u skladu sa Zakonom o ustanovama. Nama to predstavlja problem u smislu da više nećemo biti nevladine organizacije, da sigurne kuće koje sada postoje treba da se zatvore, odnosno neće više moći funkcionirati. Treba naglasiti da se ne radi samo o nevladinim organizacijama već, prije svega, o žrtvama nasilja, jer jedina zaštitna mjera koja za sada funkcionira je smještaj i skloništa. I to nije samo sklonište, da ženu sklonimo od nasilnika. To je pitanje oporavka i rehabilitacije žrtava", rekla je Jasna Zečević, direktorica "Vive žene" Tuzla.

A to da sigurne kuće, zlostavljanim ženama najčešće jedino utočište, postanu ustanove, ne bi žrtvama donijelo nimalo bolju zaštitu niti bi nasilnicima bio zabranjen pristup žrtvama. Te ustanove značile bi samo daleko veću upravljačku strukturu: direktora, upravne i nadzorne odbore, dodatnu administraciju i ogromnu papirologiju.

Fatima Bečirović, koordinatorica u Udruženju "Vive žene" Tuzla, već godinama radi sa žrtvama nasilja. Ona ističe da se sada boji da bi žene i djeca ostali bez jedine zaštite od nasilnika.

"Sigurne kuće u BiH svaki dan imaju zahtjeve za prijem žrtava u sigurnu kuću. Znamo da je jako ozbiljna situacija na terenu i da imamo čak ubistava. Doći će do znatno složenije problematike i znatno složenijih posljedica ukoliko dođe do toga da se postojeće sigurne kuće moraju ugasiti. Također, ukoliko se postojeće sigurne kuće ugase, nismo sigurni da je država spremna preuzeti odgovornost i otvoriti nove sigurne kuće u skladu sa zakonom koji se predlaže. Povući će se puno teških posljedica koje će, u konačnici, opet škoditi jedino žrtvama", navodi Bečirović.

Sigurna kuća pri udruženju "Vive žene" jedina je na području Tuzlanskog kantona. Financira se uglavnom zahvaljujući stranim donatorima.

Iako zakon nalaže da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna financirati sigurne kuće sa 70 posto, posljednjih osam godina Vlada je pokrivala troškove s tek 10 do 15 posto.

Nasilje u porodici, ilustrativna fotografija

Nasilje u porodici, ilustrativna fotografija

Sigurne kuće do sada su pružale potpunu zaštitu ženama od osuda društva. Mnoge od njih su nam ispričale da prilikom traženja pomoći pri domovima zdravlja su nailazile na predrasude, krive poglede, a i psihološka pomoć bi izostala.

Također, opet bi se vraćale nasilnicima pod isti krov. Naša sugovornica s početka priče danas svima govori koliko je važno potražiti stručnu pomoć, jer se i samoj njoj život potpuno promijenio.

"On sada, kada dolazi s posla, mene tako lijepo pogleda. Ja vama to ne mogu opisati riječima. To je sreća. On meni ne nosi materijalno, jer šta mi je ono zlato značilo kada me poprijeko gledao, to je za mene bilo bezvrijedno. Ali, kada mi lijepu riječ kaže i kada me nehotice pomiluje, meni to puno znači. Čovjeku je sigurno potrebno da se nekada malo odvoji da bi znao značenje svog partnera, koliko mi jedno drugom značimo. Svakoj bi preporučila da se obrati stručnim licima. Bolje će im pomoći nego njihovi najbliži članovi porodice", iskreno će naša sagovornica.

U Bosni i Hercegovini sigurne kuće nikada nisu institucionalno riješene. O žrtvama uglavnom brinu nevladine organizacije. Kada je nasilje u obitelji u pitanju, cijeli sustav, zapravo, stoji ukrivo, a ni novi zakon ga, ukoliko ga Parlament usvoji u ovakvom obliku, neće mnogo ispraviti.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG