Čini se da su opravdana strahovanja turističkih poslenika u Crnoj Gori da će predstojeće ljeto obilježiti slabiji učinak u odnosu na prošlu godinu, kao i da će stare boljke i problemi i ovog ljeta opterećivati crnogorski turizam. Tmurne prognoze dolaze u vrijeme kada su ugostitelji i hotelijeri prilično ljuti na državu zbog novih odredbi u Zakonu strancima koje će, bar oni tako tvrde, ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje i negativno se odraziti na kvalitet turističke ponude. O tim temama razgovaramo sa analitičarem turizma, Milošem Bigovićem.
RSE: Zakon o strancima izaziva burne reakcije ugostitelja i hotelijera zbog odredbi kojima se prioritet u zapošljavanju u turizmu daje domaćoj radnoj snazi. No, oni tvrde da će to izazvati gubitke i ozbiljne posljedice po njihov biznis, ali i turizam generalno jer, kako kažu, za razliku od domaćih, sezonci iz Srbije, BiH, Makedonije su kvalifikovani i stručni i na crnogorskom primorju rade godinama. Šta mislite, ko je u pravu, država ili turistički poslenici?
Bigović: Sama polemika koja je izazvana tim povodom jeste jedan pokazatelj da mi još uvijek lutamo. Mi još uvijek nismo načisto šta želimo, kojim pravcem želimo da idemo i na koji način želimo da uredimo Crnu Goru kao turističku destinaciju. Definitivno su i jedni i drugi u pravu. Ne bih se usudio da kažem ko je više, a ko manje u pravu, jer zakon ima svojih prednosti. Sigurno nije dobar tajming. Striktno insistirati na primjeni zakona pred samu turističku sezonu, koja je dosta klimava i upitna, ili ga odložiti za kraj godine, da bi se ugostitelji mogli pripremiti za narednu sezonu, to je pitanje oko koga treba otvoriti diskusiju.
Smatram da je zakon dobar, da je ideja dobra jer ugostitelji moraju da shvate da je potrebno da izgrađuju svoj kadar. U kadar morate da ulažete. To je smisao biznisa. Morate da ulažete u svoj kadar, da ga stvorite i da od njega kasnije očekujete vrhunski servis.
Navikli smo da za sezonu dovodimo kvalitetan kadar, koji završi sezonu i ode. To nije smisao bavljenja biznisem jer morate da mislite, ne samo na ekonomsku komponentu, već morate da gledate i socijalnu i svaku drugu komponentu radnika. Mislim da je primjedba ugostitelja u vezi sa zakonom na mjestu i da se trebamo pripremiti za sljedeću sezonu.
RSE: Mediji su nedavno prilično pompezno pisali o otkazima aranžmana sa ruskog tržišta u Tivtu, ali i drugim gradovima na primorju. Koliko će zapravo crnogorski turizam ove sezone osjetiti izostanak gostiju iz Rusije, ali i Ukrajine?
Bigović: Svakako da je to jedno od najvažnijih pitanja. Mi sami još uvijek ne možemo da procijenimo kolike eventualne štete mogu da nastanu tim povodom. Izvjesno je da će biti problema. Moja sugestija bi bila da pokušaju hotelijeri da kompenzuju eventualni nedostatak, ukoliko ga već sada primjećuju, sa malo agresivnijom kampanjom na tržištima regiona. Srbiju smo izuzetno zapostavili kada je u pitanju naš plasman turističkog proizvoda. Tu je i tržište Kosova, BiH, Makedonije, zašto ne i Mađarske i Rumunije, prosto, sva tržišta regiona koja nam gravitiraju prirodno. Mislim da bi smo to mogli nadomjestiti na taj način. To je definitivni gubitak u finansijskom smislu jer to su ipak jači potrošači u odnosu na tržište regiona.
Smatram da agresivnija kampanja ka zapadnom tržištu ovog trenutka ne bi bila dobra jer sa zapadnim gostom ne možete raditi kratkoročno. To su projekti koji se moraju raditi na duge staze, a upravo je to ono što nama nedostaje.
RSE: Okretanje prema Zapadu, i ako se desi, neće biti lako. Nedovoljni hotelski kapaciteti, građevinski radovi u sred sezone, mini deponije na prilazima turističkim centrima. Sve to odbija goste sa zapadnog tržišta, čega su turistički radnici, čini se, svjesni, pa se okreću nekim do sada ne otkrivenim tržištima – Turskoj, Azerbejdžanu, čak i nekim zemljama Dalekog istoka. Koliko je realno da privučemo zapadne turiste, a koliko ove sa pomenutih tržišta?
Bigović: Sve što ste nabrojali su nedostaci prema kojima se ponašamo potpuno nerazumno. Da li je moguće da se iz godine u godinu ponavljaju svi isti nedostaci? Stalno se ponavljaju, stalno se kritikuju, ali nikako da se riješe. Možda bi na to pitanje neki sociolog bolje odgovorio. Sa moje tačke gledišta, to je apsolutno nejasno. Kada posmatrate destinacijski menadžment, to je nedopustivo, nerazumno i prije svega neodgovorno prema gostima koji žele svoj odmor da provedu u Crnoj Gori.
Prema tržištu zapada strategija nije dobra jer se pokušava kratkoročnim marketinškim kampanjama, kratkoročnim akcijama animirati goste sa Zapada. To može da bude efikasno kada su u pitanju gosti iz regiona. Zapadni gost traži kvalitet i za određeni kvalitet traži adekvatnu cijenu. Mi smo u ovom trenutku veoma limitirani, što se tiče kapaciteta, u odnosu na zahtjeve zapadnog gosta. Nisu zapadni gosti ništa spektakularniji u odnosu na goste sa istočnih tržišta i tržišta regiona. Oni nisu spremni da ćute već su uvijek spremni da iznesu svoj stav i da ga javno kažu. Ono što je veoma važno, komunikacija koju oni imaju sa svojim prijateljima i rodbinom, sa svim ljudima sa kojim dolaze u kontakt, je izuzetno značajna, budući da oni kažu svoja iskustva. Mi smo takvi po mentalitetu, ako smo imali neku neprijatnost, skloni smo da je prećutimo jer nećemo da pokažemo drugima da smo bili izloženi neprijatnosti. To nije dobro. Zapadni gost kaže da je imao neprijatnost, upravo da bi drugima skrenuo pažnju da i oni ne prođu kroz isti situaciju.
RSE: Najave su u predsezoni bile, a neki od hotelijera su to već uradili, da cijene budu niže i do 40 posto. Često čujem od prijatelja i stranaca da je za novac koji moraju da izdvoje i kvalitet usluge koju dobijaju, Crna Gora veoma skupa destinacija u poređenju sa Grčkom, Turskom, Španijom. Da li je politika snižavanja cijena možda ključ da sezona bude na nivou prošlogodišnje i da se neki negativni efekti dijelom poprave?
Bigović: To je potpuno pogrešan pristup. Moram da uputim blagu kritiku prema našim hotelijerima jer njima ništa ne valja. Uvijek nađu nešto da nije dobro. Slažem se s tim da treba smanjiti cijene, ali nije pristup da vi smanjite cijene same po sebi. To je nemoguće uraditi jer imamo uvozne proizvode, uvozimo hranu. Nisu oni ti koji diktiraju cijene inputa. Problem ne treba stavljati na tu tačku gledišta.
Zašto mi ne prodajemo, u našim ugostiteljskim objektima, naše proizvode?! Mi treba da prodajemo naše proizvode i to će dovesti do smanjenja cijena. Nemoguće je da bude proizvod, koji mi uvezemo, i na to se još dodaju troškovi transporta, jeftiniji u odnosu na naše crnogorske proizvode. To je politika sa makro nivoa. Ta politika nije adekvatna i nije dobro usklađena. Čim nemate usklađenu takvu politiku, samim tim cjenovna politika ne može biti adekvatna.
Ako smanjujete cijenu, onda je pitanje čiji dio kolača se uzima? Država neće da se odrekne dijela kolača. To vidite i po svim drugim nametima u državi. Hotelijeri neće da se odreknu svoga dijela kolača. Od čijeg dijela kolača će se cijene smanjiti?
RSE: Kakve su Vaše projekcije za predstojeću ljetnju sezonu – koliko će biti lošija od prethodne?
Bigović: Teško je procijeniti kako će se tu stvari i situacija odvijati. Da ne budem baš pesimističan, mislim da će sezona biti za nijansu lošija. Tu su neki eksterni događaji na koje ne možemo uticati. Na sve to dodajte našu nespremnost da riješimo neke hronične probleme sa kojima se susrećemo godinama. Na sve to dodajte i to da nam marketinška kampanja nije dovoljno adekvatna. Uticati će to definitvo na pad potrošnje. Siguran sam da će biti smanjenja i u fizičkim pokazateljima, i po broju noćenja i po broju dolazaka.
Zaista mislim da moramo da se okrenemo pravim pokazateljima, kada je u pitanju potrošnja gostiju i kada je u pitanju njihovo zadovoljstvo u destinaciji. Mislim da su se svi zasitili u Crnoj Gori od priče kako je Montenegro airlines ostvario više letova, opslužio više putnika, prevezao više posjetilaca. Sve je to tačno, ali oni non-stop povećavaju broj linija i flotu. Naravno da onda imate i veći broj putnika.
Koristimo podatke na onaj način kako nama odgovara u datom trenutku. To nije dobro. Moramo mijenjati stvari sa makro nivoa.
