Dostupni linkovi

logo-print

Opozicija sumnja u mogućnost zloupotreba tajnih podataka


Ilustracija

Ilustracija

Čuvanje i klasifikovanje tajnih podataka i zaštita podataka o ličnosti bi prema teoriji trebalo da imaju za cilj zaštitu državnih interesa, pojačanu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da ujedno omoguće transparentnost rada državnih institucija.

Međutim prema mišljenju opozicije i pored izmjena zakona o tajnosti podataka i zakona o zaštiti podataka o ličnosti, omogućene su zloupotrebe i manipulacije tajnim podacima koje prikupljaju tajne službe i netransparentno djelovanje institucija.

Osnovna rasprava poslanika crnogorskog parlamenta se odnosila na dilemu da li će izmjene i dopune zakona o tajnosti podataka obezbjediti veću bezbjednost države i onemogućiti političke i ekonomske štete za Crnu Goru, ili će izmjene zakona o tajnosti podataka omogućiti manipulaciju tajnim podacima u korist dijela vlasti kojima su tajni podaci dostupni. Opozicione stranke tvrde da dio državnih institucija zloupotrebljavaju tajne podatke, da se tajni podaci koriste u unutrašnje političke obračune i da se tajnim podacima vrši pritisak na građane kako bi između ostalog promjenili čak i politički stav.

Jedan primjer je naveo poslanik Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević u kome je o jednoj porodici napravljen kompletan dosije.

"Marko Marković i njegov otac imaju dva kredita, duguju prodavnici na ćošku ulice 150 eura, duguju 700 eura struje, 300 eura vode. Ko je dao te podatke? Pripadaju opozicionoj političkoj partiji. Da li je to zaštita tajnih podataka? Imali smo zloupotrebe i skenirane podatke skoro do 6. koljena. Kaže – sin ima još dva ispita na tom i tom fakultetu. Ne bi bilo loše u funkciji promjene političkog mišljenja da mu se omogući da završi studije. Da li je to zaštita tajnih podataka?", upitao je Lalošević.

Izmjene zakona o tajnosti podataka imaju i skandalozna rješenja, kao što je dio koji prema riječima Koče Pavlovića iz Pokreta za promjene, omogućava advokatima odbrane mafijaša da pristupe tajnim podacima. Prema riječima Pavlovića to je posebno opasno u slučajevima kada se vode postupci protiv organizovanog kriminala.

"Advokatima mafijaša dozvolite pristup tajnim podacima bez dozvole. To znači da ste omogućili pristup tajnim podacima koji između ostalog ukazuju i na moguće zaštićene svjedoke, koji između ostalog mogu da budu rezultat razmjene bezbjednosnih podataka sa zapadnim službama. Vi zapravo time omogućavate mafijašima pristup podacima i to je jedno skandalozno rješenje", ocjenjuje Pavlović.

Radikalne promjene i reforme

Direktor direkcije za zaštitu tajnosti podataka Savo Vučinić je saopštio da su izmjene zakona o tajnosti podataka usklađene sa zahtjevima OEBS-a i nevladinog sektora, pa su na tu sugestiju u spisak onih kojima će biti dostupni tajni podaci unijeti i advokati.
Predrag Bulatović

Predrag Bulatović


"To je rezultat preporuka OEBS a i NVO sektora. Imali smo javnu raspravu na kojoj su dostavljene preporuke. OEBS i NVO sektor su insistrirali da se i branioci nađu na ovoj listi iz razloga da bi se obezbijedilo pravo na pravično suđenje", rekao je Vučinić.

U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista su ocijenili da je pravno dobro regulisana veoma kompleksna i osjetljiva materija i ispoštovane su međunarodne procedure o razmjeni tajnih podataka sa NATO i Evropskom unijom. Poslanik DPS-a Mevludin Nuhodžić je saopštio da građani neće biti zakinuti za potrebne informacije.

"Građanima će biti omogućeno da saznaju sve informacije koje kao osnovni nosioci suvereniteta i poreski obaveznici imaju pravo da znaju. Istovremeno, time će biti zaštićena država, odnosno njeni vitalni interesi", smatra Nuhodžić.

Međutim, opozicija nije uvjerena da će zakon o tajnosti podataka spriječiti manipulaciju tajnim podacima. Predrag Bulatović iz Socijalističke narodne partije je ustvrdio da dio tajnih službi prisluškuje opoziciju te da se ti razgovori prezentuju javnosti

"Čuo sam, šokiran sam i mi iz redova opozicije da postoji neovlašteno snimanje telefonskih razgovora poslanika i njihovo prezentiranje u javnosti. I ocjena da se to radi za pare iz djelova službi koje to mogu da rade. Dakle, sve priče o ovim zakonima padaju u vodu kada smo to čuli. Dakle, ova oblast nije reformisana", kaže Bulatović.

I Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene je ocjenio da mnoge osobe koje nemaju ovlašćenja imaju pristup tajnim podacima, te da njima manipulišu, a da to omogućavaju crnogorske bezbjednosne službe.

"Ključne afere kao što je Balkanski ratnik, gdje su naše bezbjednosne službe osumnjičene u bezbjednosnoj zajednici da su podatke iz međunarodne razmjene dostavljali Šariću i pripadnicima njegove kriminalne organizacije i to najvjerovatnije preko ljudi koji nose značke Agencije za nacionalnu bezbjednost ukazuje da je stanje u ovom sektoru vrlo loše. To je uostalom zaključeno i u izvještaju NATO i nas ovdje očekuju radikalne promjene i reforme. Mi ovaj sektor nijesmo promijenili", rekao je Medojević.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG