Dostupni linkovi

logo-print

Skupština RS usvojila odluku o referendumu, oštre reakcije OHR i Ambasade SAD


Narodna skupština RS

Narodna skupština RS

Nakon dva dana rasprave poslanici Narodne skupštine RS, na prijedlog entitetskog predsjednika Milorada Dodika usvojili su Odluku o referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH; 45 poslanika je glasalo za Odluku o referendumu, niko nije bio protiv, a 31 poslanik bio je uzdržan. Usvojen je i amandman kojim se definiše da će referendum biti proveden u roku od 50 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske. No i sam predsjednik Dodik u završnom govoru nije mogao reći tačan datum referenduma. Gotovo je sigurno da će Bošnjaci u Vijeću naroda potegnuti pitanje zaštite nacionalnog interesa što će usporiti cijeli proces.

Dodik je uvjeren i da će član državnog predsjedništva Bakir Izetbegović podnijeti i apelaciju Ustavnom sudu BiH.

“I da će Ustavni sud BiH, odlukama dva stranca i tri Bošnjaka, vjerovatno, poništiti ovu odluku. A ja vam kažem da je ključan taj momenat i da tada moramo znati da idemo na referendum, bez obzira na odluku Ustavnog suda jer je ona politička, a nije pravna”, rekao je Dodik.

U cijeloj raspravi opozicija je nazivala referendum samo zamazivanjem očiju javnosti pred ozbiljnim problemima. Opozicioni poslanici do kraja su uvjereni da referenduma neće biti. U preko 20 sati medjusobnih poslaničkih optužbi, Dodik nije dao ni jasan odgovor na pitanja opozicije - a šta poslije referenduma.

“Da li će pravosudni organi RS uskratiti svaku vrstu podrške bilo kakvim aktivnostima koje provode bezbjedonosne agencije i druge službe po nalogu Suda i Tužilaštva BiH? Da li će kazneno – popravne institucije otpustiti lica koja izdržavaju kaznu zatvora na osnovu presuda Suda BiH, odnosno da li će im se ponovo suditi pred institucijama RS? Znamo i da će vjerovatno Visoki predstavnik posegnuti za bonskim ovlaštenjima. Ako bilo ko pokuša da spriječi održavanje referendum, gospodine predsjedniče, šta ćete da uradite?”, upitao je poslanik Srpske demokratske stranke Vukota Govedarica.

Željka Cvijanović

Željka Cvijanović

Vladajući kažu da je usvajanjem odluke zapravo reaktivirana Odluka o referendumu iz 2011. jer u međuvremenu nije bilo napretka u Strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa. Okidač je, navodi predsjednica entitetske Vlade Željka Cvijanović, politički pritisak kojim je Naser Orić izručen iz Švajcarske Bosni i Hercegovini, pa pušten na slobodu. Dodik je odbio i prijedloge da referendumsko pitanje dobije neutralniji ton.

“Uvjeren sam da se njime ne krši vitalni nacionalni interes, nego čuva ustavni poredak", rekao je Dodik.

Usvojenom Odlukom o referendumu tako je zadržano i predloženo referendumsko pitanje koje glasi: "Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?”

Na odluku Narodne skupštine RS brzo su reagovali OHR i Ambasada SAD u BiH.

U saopštenju iz kancelarije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izražava se žaljenje zbog ove odluke, koja je, kako navode, izvan okvira nadležnosti NSRS.

"Iz OHR-a smatraju da tražiti od građana da glasaju protiv suštinskih elemenata Dejtonskog mirovnog sporazuma je neodgovorno, i pokazuje spremnost moćne elite da nastavi gurati Republiku Srpsku i BiH u još dublju u krizu", saopštio je OHR.

Iz Ambasade SAD u sarajevu saopšteno je da referendum predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i da se plaše posljedica koje će imati za građane u Republici Srpskoj i u cijeloj BiH.

“Ambasada SAD alarmirana je pravcem u kojem planirani referendum vodi Republiku Srpsku kao entitet, kao i prijetnjama koje on predstavlja za sigurnost, stabilnost i prosperitet BiH. Mi smo protiv ovog referenduma i bilo kojih priprema za njega jer predstavljaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u saopštenju izdatom ubrzo nakon odluke Skupštine RS.

Ambasada SAD je angažovala odjele i agencije Vlade SAD da bi se odlučilo o primjerenoj reakciji “prema onima koji su odgovorni za ovu političku provokaciju”, te naglasila da blisko sarađuje sa Misijom EU i OHR u vezi sa poduzimanjem narednih koraka.

O mogućim posljedicama referenduma

Raspisivanje referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH izaziva brojne reakcije, uz pitanje: da li jedan entitet može odlučivati o radu državnih pravosudnih institucija i šta bi mogle biti posljedice referendumskog pitanja?

Za razliku od parlamentarne većine u Narodnoj skupštini RS, opozicija u ovom entitetu raspisivanje referenduma shvata kao političku trgovinu koju sve češće koristi predsjednik RS Milorad Dodik.

“Podsjećam da je do sada predsjednik RS, više od 30 puta najavljivao referendum - referendum o nezavisnosti RS, o odlukama Suda BiH, o ulasku u NATO, o odlukama Visokog predstavnika pa sve do referenduma o smjeni gradonačelnika Trebinja. I šta smo od toga imali? Ništa“, kaže poslanik u entitetskom parlamentu Dragan Galić.

"Suština ove priče je ono što najviše boli, a to je gubitak vlasti na nivou BiH. Sada se plašite da se sav kriminal i korupcija koju ste napravili, sa RS prenese na BiH – to je Vaš najveći strah”, kaže Galić.

Rad pravosudnih institucija, na čiji račun se mogu izreći ozbiljne kritike, nije moguće promijeniti referendumom, ističe Momčilo Novaković, poslanik u Parlamentu BiH. Dodaje da nepriznavanje Suda i Tužilaštva BiH, i praktično njihovo ukidanje na teritoriji RS, može izazvati ozbiljne političke posljedice.

“Takva odluka, u ovim uslovima kakvi su danas u Bosni i Hercegovini, može proizvesti daljnje dizanje tenzija, može proizvesti daljnja neslaganja, zaoštravanje, i ako hoćete, situaciju koja je krajnje neizvjesna kad se radi o samom stanju bezbjednosti unutar Bosne i Hercegovine. Zbog toga smatram da je ovako osjetljivom pitanju trebalo prići mnogo ozbiljnije, mnogo studioznije, napraviti procjene i utvrditi šta će se desiti nakon što referendum da rezultat koji je očekivan. Da se mi razumijemo, u Republici Srpskoj je opšte nezadovoljstvo radom Suda i Tužilaštva, posebno Odjeljenja za ratne zločine“, ističe Novaković

Iako su poslanici vladajućeg SNSD-a, u skupštinskoj raspravi ponavljali kako „referendum ne znači raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i da nije protivustavno da RS raspiše referendum, te da je on ključni za opstnak RS“, profesor ustavnog prava dr Kasim Trnka naglašava da su Sud i Tužilaštvo BiH isključivo u nadležnosti države, a ne jednog entiteta.

Kasim Trnka

Kasim Trnka

„To bi bio ilegalan referendum, i ako se raspiše. Prvo, nije to nadležnost entiteta da o tome odlučuje. Drugo, kao što su već zvaničnici međunarodne zajednice rekli – to je potpuno suprotno i slovu i duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iz toga bi trebala eventualno da proizađe nekakva intervenicija visokog predstavnika, ako do toga dođe. Referendum pravno ne može biti valjan,i pravno - formalno ne može proizvesti posljedice, ali, nažalost, on ima dalekosežne političke posljedice. Prvo, zaoštrava odnose i dalje podstiče konfrontacije u Bosni i Hercegovini, skreće pažnju s onih ključnih pitanja koja interesuju građane. S druge strane, može politički da ima efekta što će sutra, kad se bude u Parlamentarnoj skupštini nešto odlučivalo o sličnim pitanjima, njihovi će se predstavnici pozivati na volju naroda iz tog entiteta, i naravno, dalje otežavati ionako složen i kompliciran postupak odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH,“ smatra Trnka.

Prva prepreka na putu raspisivanja referenduma mogao bi biti Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS, sa mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zatim, predstoji usaglašavanje pa ako se i tome ne uspije, konačnu oluku donosi Ustavni sud RS.

„Naravno da ćemo iskoristiti sva pravna sredstva da ovo zaustavimo i osporimo. Referendum je grubo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naša iskustva kao Kluba su, radeći u proteklom vremenu, da smo se suočavali sa zakonskim rješenjima koja se uglavnom harmoniziraju sa Srbijom a ne sa Federacijom i državnim nivoom, što očito govori o jednoj namjeri koja već duže vremena u kontinuitetu želi razgradnju Bosne i Hercegovine“, navodi Mujo Hadžiomerović, delegat u Vijeću naroda RS.

Branislav Borenović

Branislav Borenović

Referendum se može tumačiti i kao dio kampanje za omalovažavanje institucija BiH, jer predstavnici vlasti obmanjuju javnost o štetnosti državnih institucija, naglašava poslanik PDP-a u Narodnoj Skupštini RS Branislav Borenović. On je naveo i neke konkretne koristi koje od njih ima RS.

“Od petnaest milijardi KM koliko košta BiH u posljednjih deset – petnaest godina, RS je uplatila oko pet milijardi. Pravo pitanje je koliko se od tih para vratilo u RS, koliko ljudi i porodica živi od tih pet milijardi? Analize govore da se najvećio dio tog novca vrati pa od toga živi Istočno Sarajevo , od toga živi dio porodica u velikom broju gradova. Niko ne govori o tome da nije nimalo gadljiv na novac koji se dobija od institucija BiH”, poručio je Borenović.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG