Dostupni linkovi

logo-print

Novi izbori kao uslov opozicije za povratak u Parlament


Predstavnici opozicionih stranaka u Crnoj Gori

Predstavnici opozicionih stranaka u Crnoj Gori

I dalje je neizvjesno da li će se, kako i kada razriješiti politička kriza u Crnoj Gori nastala nakon parlamentarnih izbora, a koju karakteriše bojkot institucija od kompletne opozicije. Najavljen je predlog opozicije o ponavljanju parlamentarnih izbora, ali je neizvjesno da li će on biti prihvaćen od vladajućih partija.

Najnoviji prijedlog, odnosno uslov za povratak opozicije u arlament, iznio je predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić u izjavi televiziji "Vijesti", navodeći kao ključni zahtjev ponavljanje parlamentarnih izbora.

"Sada je čitava opozicija van parlamenta, čitava opozicija ima pravo po svim demokratskim i ustavnim standardima da traži ponavljanje izbora. I nema drugog izlaza iz ovakve duboke političke i ekonomsko socijalne krize. Mi nudimo dogovor u interesu svih. Kad se dogovorimo o vremenu održavanja tih izbora, vratićemo se u parlament da bismo nastavili da radimo, da smanjimo štete koje DPS (Demokratska partija socijalista) misli u međuvremenu napraviti, a mislim da će nam međunarodna zajednica i sada biti odlučujuća podrška i pomoć da dođemo do tog dogovora", rekao je Krivokapić.

Prijedlog, odnosno platforma građanske opozicije, bi trebalo uskoro da bude formulisana i upućena najvećoj partiji u vlasti Demokratskoj partiji socijalista, saopštio je Krivokapić, koji je napomenuo da bi ponovljeni izbori mogli da budu održani zajedno sa predsjedničkim, što znači do marta 2018. godine.

Treba reći da drugi dio opozicije Demokratski front (DF) preferira održavanje protesta. Krivokapić je saopštio da njegova partija neće učestvovati u potencijalnim protestima.

Da li je za vladajući DPS prihvatljivo ponavljanje izbora, u ovom trenutku nije moguće saznati. Niko od funkcionera te stranke, koji inače odgovaraju na pozive novinara, nisu bili dostupni.

Da je i pored formiranja Vlade, u Crnoj Gori prisutna duboka politička kriza i da na stabilizaciji prilika treba da rade i vlast i opozicija svjesni su i međunarodni predstavnici.

"Situacija je vrlo složena. Nejasnoće u pogledu prošlih izbora i dalje opstaju. Opozicija bojkotuje parlament, uloga mogućih eksternih aktera u nekim događanjima vezanim za izbore i dalje je nejasna. Ali jedna stvar je jasna – zemlja je duboko podjeljena. Srećom, sada imamo novu Vladu i presudno je sada da se grade mostovi i da se uspostave neophodni uslovi kako bi vaša opozicija učestvovala u političkom procesu. Prema mom mišljenju, to želim da naglasim, zajednička je odgovornost, kako same opozicije tako i Vlade", ovim riječima okarakterisao je političke prilike u Crnoj Gori Henk van den Dool, ambasador Holandije.

Postizborna kriza u Crnoj Gori

Postizborna kriza u Crnoj Gori


Komentarišući aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav je saopštio da očekuje konačni izvještaj ODIHR-a o održanim izborima. A s obzirom da su u izvještaju Evropske komisije pomenuta hapšenja na dan izbora, Orav je rekao da EU očekuje rezultate te istrage.

Najnoviji prijedlog opozicije Orav nije želio da komentariše.

"Što se tiče datuma budućih izbora, nije na meni da to komentarišem, barem u ovoj fazi", rekao je Aivo Orav.

Podsjetimo, kompletna opozicija bojkotuje institucije i parlament jer ne priznaju rezultate izbora, jer je izborni dan protekao u atmosferi državnog udara i uz terorističku prijetnju.

Misija OEBS-a je preliminarno saopštila da su izbori u Crnoj Gori su bili konkurentni, izborne slobode poštovane, ali i da je bilo određenih neregularnosti.

Najnoviji prijedlog građanskog dijela opozicije o ponavljanju izbora je, za Borisa Marića, doskorašnjeg ministra u Vladi izbornog povjerenja, legitimna inicijativa kojom se pokušavaju stabilizovati politički odnosi i duboka politička kriza.

"Način borbe opozicije je potpuno legitiman. Imamo činjenicu da oni traže praktično vanredne izbore, kao rješenje za mogući izlazak iz ove duboke političke krize. Ne vidim sad spremnost vladajuće strukture da pristane na tako nešto. A treba sačekati i vidjeti na koji način će taj zahtjev opozicija dalje artikulisati", rekao je Marić koji ulogu međunarodne zajednice vidi kao stabilizirajući faktor.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG