Stanje u namjenskoj industriji BiH bolje je nego prošle godine. Povećan je broj zaposlenih u ovom sektoru, kao i stopa izvoza, koja u prva tri mjeseca ove godine iznosi više od 60 %.
S druge strane, ostali su stari problemi radnika, a to su dugovanja za plaće i doprinose. Čini se i da su posljedice loše privatizacije došle na stol bh. političarima jer su konačno pokazali bar malo senzibiliteta prema industriji u BiH.
Potpisivanjem ugovora vrijednog 36,5 miliona američkih dolara, Privredno društvo Igman iz Konjica osiguralo je posao za narednih 20 mjeseci, te uz 330 stalno zaposlenih uposlilo još toliko radnika.
Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva Igman iz Konjica Senad Bjelovac kaže kako su sa poslodavcem dogovorili da im tri zaostale plate isplaćuju uz redovne, tako da će do kraja godine dug prema radnicima biti izmiren.
„Neke dubioze koje smo imali stižemo, zaostale plate također, sad to ide sve redovno. Malo je problem zdravstvo, ali radi se i na tome da se i to uveže. Uglavnom, što se tiče poslovanja, mi smo prezadovoljni, kao i sva okolina u Konjicu“, naglašava Bjelovac.
„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto", kaže federalni ministar Trhulj.
Kompanija za proizvodnju i promet hemikalija, pripalnih i inicirajućih sredstava Unis „GINEX“ iz Goražda trenutno zapošljava 415 radnika. Ginex više od 80% svoje ukupne proizvodnje izvozi u 34 zemalje svijeta. Predsjednik sindikata ove kompanije Džemo Tiro ističe kako su radnici zadovoljni.
„Plate su niske, negdje oko 600 maraka je prosječna plata, ali ipak smo zadovoljni sa svim u firmi. Doprinosi svi su plaćeni“, navodi Tiro.
Rezultati rada pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji, tvrdi ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.
„Rezultati u 2011. godini pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50%. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se realizuju u 2012. daju novih 50% povećanja izvoza, tako da očekujemo 100% povećanje izvoza namjenske industrije“, kaže Trhulj.
Rješenja su u Vladi
Da se stanje u namjenskoj industriji popravilo u poslijednjih nekoliko mjeseci, potvrđuje i koordinator za namjensku industriju FBiH Bajro Belez.
„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu. To je taj pomak. Imamo dobrih ugovora potpisanih od strane menadžmenta. Sada pripreme za velike ugovore imaju Pretis, Zrak, tako da je u usponu namjenska industrija“, kaže Bajro Belez.
Međutim, Belez napominje kako se još uvijek bore sa starim problemima u ovoj privrednoj grani, kao što je redovna uplata doprinosa:
Municija proizvedena u fabrici Igman Konjic
„Zapošljavanje i redovna izmirivanja obaveza prema radnicima, to je broj jedan. Zdravstveno osiguranje još nije riješeno u namjenskoj industriji, i tražimo da se to prioritetno završi i da se konačno stavi tačka na to.“
Nasuprot primjerima iz Konjica i Goražda, u BiH je veći broj firmi iz oblasti namjenske industrije koje loše posluju zbog kriminalne privatizacije. Jedan od primjera je Vitezit iz Viteza, koji je jedina kompanija u regiji koja proizvodi plastični eksploziv, koji je tražen. Zbog neodgovornosti poslodavca Vitezit je u gubitku 34 miliona maraka.
„Svojim nezalaganjem, ne tražeći odgovornost od uprave, direktora, nadzornih odbora da se postupa po zakonskim osnovama firma je dovedena u ovakvu situaciju“, tvrdi predsjednik sindikata ovog nekadašnjeg giganta iz Viteza Franjo Kovač.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj smatra kako Vitezit ima perspektivu, ali ističe da se prvo moraju riješiti nagomilani problemi u ovoj firmi:
„U Vitezitu je objektivno najteže stanje i tu će sigurno biti posla i za finansijsku policiju i za federalnu Upravu policije. Vitezit je nakon dugo godina osigurao jedan posao u inostranstvu vrijedan 1,400.000 eura - i ima perspektivu, ali tek kada nađemo adekvatne ljude da tu firmu vrate da čestito posluje.“
Najveći broj preduzeća metalne industrije u BiH privatizovan je. Dugovanje države prema radnicima iz ove branše, samo po osnovu zdravstvenog osiguranja, iznose 16 miliona maraka. Predsjednik Sindikata metalaca BiH Muhamed Hadžić ističe kako je krajnje vrijeme da se država pozabavi problemima privrede.
„Svi oni koji ne stvaraju dohodak imaju znatno veća prava i primanja u odnosu na one koji ga stvaraju. To je jedno stanje koje definitivno moramo mijenjati. Rješenja su ondje gdje su i nastali problemi, dakle u Vladi FBiH“, zaključuje Muhamed Hadžić.
