Dostupni linkovi

logo-print

„Oluja“ dvadeset godina poslije


Potpisivanje predaje 21. kordunskog korpusa vojske tzv. "Srpske Krajine" Hrvatskoj vojsci, kolovoz 1996. Glina

Potpisivanje predaje 21. kordunskog korpusa vojske tzv. "Srpske Krajine" Hrvatskoj vojsci, kolovoz 1996. Glina

Prije 20 godina, 4. kolovoza 1995 u pet sati ujutro započela je akcija Hrvatske vojske i policije „Oluja“ u kojoj je u 84 sata uspostavljena kontrola hrvatskih vlasti nad širokim područjima Korduna, Banije, Like i dalmatinskog zaleđa koje su do tada kroz četiri nepune godine pod kontrolom imale snage samoproglašene „Republike Srpske Krajine.“ Omogućen je povratak za oko 120.000 Hrvata prognanih 1991. iz tih dijelova Hrvatske, a spriječena je i akcija vojske bosanskih Srba potpomognute postrojbama samoproglašene „RSK“ da zauzmu Bihać i nad tamošnjim nesrpskim stanovništvom ponove srebrenički scenarij, samo u višestruko većim razmjerima. Drugog dana akcije „Oluja“, 5. kolovoza 1995, vojnici 3. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske ušli su u Knin, glavni grad samoproglašene „RSK“ i otada se taj datum u Hrvatskoj obilježava kao državni praznik – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Akcija „Oluja“ praćena je kontroverzama. Oko 150.000 hrvatskih Srba izbjeglo je tih dana pred Hrvatskom vojskom, u tjednima nakon „Oluje“ stradao je velik broj srpskih civila koji su ostali u svojim domovima, a zabilježeno je i uništavanje i pljačka imovine izbjeglih Srba.

Za odlazak Srba hrvatski izvori navode da se radilo o organiziranom odlasku naređenom od strane vlasti samoproglašene „RSK“. Srpska strana govori o etničkom čišćenju. Oslobađajuća haška presuda u slučaju Gotovina – Markač ne daje za pravo tezi o etničkom čišćenju.

Nevladina udruga „Veritas“ bliska nekadašnjim vlastima samoproglašene „RSK“ govorio 1.719 izravnih žrtava „Oluje (1.078 civila i 641 pripadnik vojske i policije). Detaljno izvješće Hrvatskog helsinškog odbora pobraja 677 srpskih civilnih žrtava. Haška presuda za „Oluju“ govori o 44 civilne žrtve, ali čini se da je tu bio prijepor oko toga što je civil.

Izvješće HHO-a citira UN-ovo izvješće koje navodi 22.000 uništena i oštećena stambena i gospodarska objekata (štale, sjenici i dr.) nakon „Oluje“, dok Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar Domovinskog rata i Gotovinin haški branitelj Luka Mišetić kažu da te brojke u UN-ovom izvješću - nema. Centar barata brojkom od oko 8.500 uništenih i oštećenih objekata, a Mišetić brojkom od oko 5.000.

U prvim godinama nakon „Oluje“u Hrvatskoj se zločine za vrijeme i nakon „Oluje“ nije procesuiralo kao ratne zločine već kao „obične“. Za ubojstva, pljačke i palež u tom razdoblju na vremenske kazne osuđeno je prema podacima Državnog odvjetništva 2380 osoba. Otada je pokrenuto više postupaka za ratne zločine, a postoji jedna pravomoćna presuda - sedam godina zatvora zapovjedniku voda u Hrvatskoj vojsci Boži Bačeliću za ubojstvo dvoje srpskih staraca i jednog ratnog zarobljenika sredinom kolovoza 1995. u šibenskom zaleđu.

Postoje prijepori i oko povratka izbjeglih Srba, njihove imovine i stambenog zbrinjavanja nekadašnjih nositelja stanarskog prava, koje je u Hrvatskoj ukinuto još krajem devedesetih.

Prema podacima UNHCR-a, 48 posto svih registriranih Srba povratnika ostalo je živjeti u Hrvatskoj, a u Hrvatskoj trajno boravi 75 posto korisnika programa stambenog zbrinjavanja, bivših nositelja stanarskog prava.

Prema podacima Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na ratom zahvaćenim područjima tijekom 2014. godine obnovljeno je ili izgrađeno ukupno 796 stambenih jedinica (350 kroz program obnove i 446 kroz program stambenog zbrinjavanja darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu ili izgradnju obiteljskih kuća).

U okviru Regionalnog stambenog programa na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske u tijeku su u raznim fazama izgradnja ili priprema izgradnje višestambene zgrade u Korenici i Benkovcu i dviju višestambenih zgrada u Kninu, rekonstrukcija stare bolnice u Glini u Dom za starije i nemoćne i kupnja stanova na ratom zahvaćenim područjima i izvan njih. Zgrada u Korenici je najviše uznapredovala i u njoj će biti smješteno 29 obitelji.

U okviru programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava po modelu davanja u najam stanova s mogućnošću otkupa u ratama tijekom 2014 osigurano je 113 stambenih jedinica – 26 stanova kupljenih preko Agencije za promet nekretnina (8 na ratom zahvaćenim područjima i 18 izvan njih) i 87 stanova iz postojećeg stambenog fonda (67 na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske i 20 izvan njih).

Perma podacima Srpskog narodnog vijeća (SNV) iz god. 2014, bivši nositelji stanarskog prava podnijeli su ukupno 17.819 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Pozitivno je riješeno jedva nešto preko pola - 9.402. Od tog broja, u 8.578 slučajeva je i osiguran stambeni smještaj. Krajem 2014., prema podacima kojima raspolaže SNV, bila su 4.375 podnesena i neriješena zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, a u 626 pozitivnih prvostupanjskih rješenja čekala se dodjela stambene jedinice.

Što se tiče „postolujnog“ privremenog preuzimanja imovine izbjeglih Srba i njihovog dodjeljivanja privremenim korisnicima (Hrvati povratnici kojima nije bila dovršena obnova njihovih uništenih objekata, prognani Hrvati iz BiH i drugi), prema podacima SNV iz 2014. vlasnicima nije vraćeno još 14 objekata, vezano uz sporove oko naknade investicija od strane privremenih korisnika. Obavezu namirenja naknade preuzela je država.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG