Dostupni linkovi

logo-print

Olimpijada nekad i sad: Neobični sportovi, bojkoti i pjesme


London na dan otvaranja Olimpijskih igara, 27. srpanj 2012.

London na dan otvaranja Olimpijskih igara, 27. srpanj 2012.

U petak su otvorene su XXX. Ljetne olimpijske igre. London je tako postao prvi grad u kojem su se moderne olimpijske igre održale tri puta. Do domaćinstva je stigao u julu 2005. ostavivši iza sebe Moskvu, Madrid i Pariz.

Na tridesetim olimpijskim igrama nastupiti će 17 tisuća sportaša iz 204 države koji će se natjecati u 38 disciplina. Prvi put u povijesti Igara sudjeluju sportašice iz Sudijske Arabije, Katara i Bruneja.

Najstariji natjecatelj je 71 godišnji Hiroshi Hokestu, Japanac koji nastupa u konjičkim disciplinama na kobili Whisper. Za ove igre je izrađeno 4 tisuće i 700 medalja, računajući i one za paraolimpijske igre koje slijede.

Organizatori vjeruju da će prodati oko 9 milijuna ulaznica. Za sigurnost sportaša i posjetilaca će se brinuti više od 18 tisuća vojnika, policajaca i drugih sigurnosnih djelatnika. To je više nego što Velika Britanija ima trenutačno vojnika u Afganistanu. Tridesete Olimpijske igre najvjerojatnije će koštati oko 13 milijardi dolara. Dvostruko više od onoga što je predviđeno 2005. kada se London izborio za domaćinstvo igara. Ipak domaćini se nadaju da će zarada biti veće od uloženih sredstava.

Službena maskota 30 Olimpijskih igara je Wenlock. On nije ni pas, ni medvjedić, ni tigrić, ali simbolizira Veliku Britaniju na jedan specifičan način kaže dr Zrinko Čustonja, profesor povijesti sporta na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.

“Wenlock je dobio naziv po Munch Wenlocku, mjestu gdje su se navodno odigravale igre i prije suvremenih Olimpijskih igara. Po tvrdnji autora, nastao je iz kapi čelika i zapravo simbolizira industrijsku revoluciju i važnost čelika u razvoju Engleske, pa i ostatka svijeta. Maskota ima još simbola i značenja. Na glavi joj je jedno malo žuto svijetlo, simbol londonskog taksija. Ima i tri vrha na glavi koji, s jedne strane simboliziraju pobjedničko postolje, ali i činjenicu da je London jedini grad koji je tri puta domaćin Olimpijskim igrama”, kaže Čustonja.

Inače, prva maskota pojavila se na Olimpijskim igrama u Minchenu 1972. Bio je to mali simpatični pas jazavčar koji se zvao Waldi.

Na ovim Igrama će se sportaši natjecati u 38 sportova. Od prvih modernih igara mnogo se promijenilo. Neki su sportovi nestali s olimpijskog popisa, a danas je čak nevjerojatno i zamisliti kakvih je bilo sportova, kaže povjesničar sporta Zrinko Čustonja.

“Primjerice, potezanje užeta je godinama bilo na programu Igara, čak i penjanje po užetu. Samo jednom u povijesti održano je natjecanje motornih čamaca i to 1908. Poslije toga je donesena odluka da na Olimpijske igre ne mogu ući sportovi koji se temelje na snazi motora. Zato skijanje na vodi ne može ući u program igara. Bilo je nekoliko nevjerojatnih sportskih diciplina koje su se pojavljivale u povijesti olimpizma. Gađanje golubova je i danas olimpijska disciplina, ali gađaju se glinenovi golubovi dok su natjecatelji početkom stoljeća gađali žive golubove. Podaci kažu da je u Parizu 1900. na igrama ubijeno oko 400 golubova. Bila je posebna natjecateljska disciplina u konjičkim sportovima, skok u dalj i skok u vis. Ipak, samo jedne igre su imale tu disciplinu, jer je Olimpijski komitet shvatio da je sport poguban i za životnje i za natjecatelje. Na pariškim igrama 1908. na programu je bila utrka dostavnih vozila, ili utrka taksija,” naglašava povjesničar sporta iz Zagreba.

Politika i sport

Najuspješniji olimpijac do sada je američki plivač Michael Phelps koji je u Pekingu osvojio čak osam zlatnih medalja. No, nekadašnja sovjetska gimnstičarka Larisa Latinjina koje je sudjelovala na tri olimpijade, od 1956. do 1964. je osvojila čak 18 medalja.

Olimpijske igre do sada su bile često bojkotirane, iz političkih razloga.

Tako su u Melbournu 1956, Lihenštajn, Nizozemska, Španjolska i Švedska odbile sudjelovati zbog sovjetske invazije na Mađarsku. Egipat, Libanon, i Irak su to učinili zbog suetske krize, dok je Kina to učinila zbog poziva Tajvanu.

Na igrama u Tokiju 1964. Međunarodni olimpijski komitet je zabranio nastup sportašima iz Južne Afrike zbog aparthejda. Zabrana MOK-a je bila na snazi od 1992.

U Mexico City 1968. samo deset dana uoči početka Igara, vojska je pucala na studente koji su protestirali protiv vlade. Ubijeno je 267 studenata, a više od tisuću ih je ranjeno.

Igre u Minhenu 1972. obilježio je teroristički napad grupe Crni septembar na izraelske sportaše. Oteto je 11 sportaša u znak prosvjeda što su u izraelskim zatvorima bila 234 Palestinca. Teroristi su ubili dvojicu, a u pokušaju spašavanja poginulo je ostalih osam izraelskih sportaša I trojica njihovih otmičara.

Dvadeset šest afričkih država bojkotiralo je sudjelovanje na Igrama u Montraelu 1976. jer Međunarodni olimpijski komitet dopustio nastup Novom Zelandu čiji je ragbi tim te godine bio na turneji po Južnoj Africi. I Tajvanci su također odustali, jer su se morali odreći imena “Republika Kina” pod kojim su nastupali.

Na Moskovske igre 1980. zbog sovjetske invazije na Afganistan na igre nisu otišli SAD, Zapadna Njemačka, Japan, ukupno 62 države.

Četiri godine kasnije u Los Angelesu igre je uz Sovjetski Savez bojkotiralo ukupno 14 zemalja. No, Kina se te godine vratila na igre nakon 32 godine odsutnosti.

U Seulu 1988. Sjeverna Koreja nije nastupila jer je tehnički još u ratu sa Južnom Korejom, a u znak solidarnosti s Pjongjangom nisu došle Kuba i Etiopija.

Svake igre imaju i svoju službenu pjesmu. Tako je “Reach out” bila službena pjesma Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984.

Ipak mnogi smatraju da je “Barcelona” pokojnog Freddyja Mercurya koju je izveo zajedno sa čuvenom španjolskom sopranisticom Moncerat Caballe jedna od najuspješnih službenih pjesama olimpijskih igara do sada.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG