Dostupni linkovi

logo-print

Odvojiti politiku od suđenja za ratne zločine


Hrvatski predsjednik Ivo Josipović na okruglom stolu o procesuiranju ratnih zločina na hrvatskim sudovima, Zagreb, 14.mart 2012.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović na okruglom stolu o procesuiranju ratnih zločina na hrvatskim sudovima, Zagreb, 14.mart 2012.

Svaki zločin je zločin i mora se kazniti, a važno je odvojiti politiku od suđenja za ratne zločine, naglasio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na okruglom stolu o procesuiranju ratnih zločina na hrvatskim sudovima u organizaciji nevladinih organizacija koje monitoriraju ta suđenja – osječkog Centra za mir, zagrebačkog Građanskog odbora za ljudska prava i Documente.

„Jednako se mora gledati svaki zločin – bez obzira tko ga je počinio i u kojim je formacijama bio. Isto tako, odgovornost pojedinca za ratne zločine – bez obzira je li riječ o pripadnicima naših vojnih ili policijskih postrojbi – ne utječe na obrambeni i pravedni karakter Domovinskog rata. I upravo tu želim još jednom podvući – razlučimo politiku, razlučimo globalne političke ciljeve i interese od pojedinačne kaznene odgovornosti“, kazao je hrvatski predsjednik.
"Sposobnost bavljenja temtikom ratnih zločina i tereta prošlosti znak je političke zrelosti neke države“, ustvrdio je voditelj delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren.

Josipović je ponovio negativnu ocjenu hrvatskog Zakona o ništetnosti a upozorio je i kako praksa puštanja na uvjetnu slobodu osoba koje su odslužile dvije trećine kazne za ratne zločine, koju koristi Hag ali i domaći sudovi pozivajući se na hašku praksu treba biti – kako je kazao – vrlo iznimna.

„Unazad 3 godine Hrvatska je napredovala u procesuiranju ratnih zločina“, ocijenio je voditelj delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren.

„Sposobnost neke države da sudi za ratne zločine pravično, transparentno i nepristrano dokaz je profesionalnosti i nezavisnosti u svakom nacionalnom pravosuđu. Sposobnost bavljenja temtikom ratnih zločina i tereta prošlosti znak je političke zrelosti neke države“, ustvrdio je Vandoren.

Granice ne smiju biti zapreka

„Važno je da se sudi, a ne - gdje se sudi! Zakon o ništetnosti ugrozio je suradnju tužiteljstava u regiji, ali je nije doveo u pitanje, jer smo mi tužitelji bajpasirali problem, kako to obično znamo raditi na užas profesora prava", ocijenio je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, vrlo pozitivno ocjenjujući regionalnu suradnju u progonu ratnih zločina.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić na okruglom stolu o procesuiranju ratnih zločina na hrvatskim sudovima, Zagreb, 14.mart 2012.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić na okruglom stolu o procesuiranju ratnih zločina na hrvatskim sudovima, Zagreb, 14.mart 2012.

„Regionalna suradnja, direktna komunikacija, međusobno povjerenje, stvaranje istovjetnih načina postupanja itd., ali prije svega povjerenje – uvjeti su za dalji efikasni rad u predmetima ratnih zločina i zato tu regionalnu suradnju – policijsku, pravosudnu u cjelini itd. – treba unapređivati, jer ona stvara uvjete da granice nisu zapreka ni za progon ni za drugo postupanje u ovakvim ili sličnim predmetima“, kazao je Mladen Bajić.

Regionalna suradnja rezultirala je uspostavom međusobnog povjerenja, ali je potreban i novi formalni okvir, naglasio je Bajić:

„Naravno da je došlo vrijeme da se ovi tužilački sporazumi dignu na veći nivo i da se potpišu državni sporazumi, prije svega između Hrvatske i Srbije, jer su te dvije zemlje pokazale volju da tako nešto naprave.“

Inače, prema evidenciji Državnog odvjetništva procesuirano je 316 slučajeva ratnih zločina počinjenih na teritoriju Hrvatske, a još su za 174 slučaja počinitelj ili počinitelji ostali neotkriveni.

Kad smo već na brojkama, Bajić je ocijenio da se zbog promijenjene društvene klime sve više osoba javljaju kao svjedoci u suđenjima za ratne zločine.

Kroz posebni program pomoći žrtvama i svjedocima u postupcima za ratne zločine prošla je do sada 9.891 osoba, a taj je program i u Europi vrlo visoko vrednovan.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG