Dostupni linkovi

logo-print

Oduzima li RS nadležnosti državnoj izbornoj komisiji


Irena Hadžiabdić i Suad Arnautović, Izborna komisija BiH, 2010.

Irena Hadžiabdić i Suad Arnautović, Izborna komisija BiH, 2010.

Članovi Centralne izborne komisije i pojedine stranke upozoravaju da izmjene Izbornog zakona RS-a direktno zadiru u nadležnosti CIK-a Bosne i Hercegovine na području RS-a, te da je ovim prekršen i Dejtonski mirovni sporazum.

Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnatović upozorio je da bi stupanje na snagu izmjena Izbornog zakona RS, nedavno usvojenih u Narodnoj skupštini, moglo imati nezamislive posljedice u izbornom procesu BiH.

Prekršen je i Dejtonski sporazum kojim je jasno propisano da nadzor nad izbornim procesom u BiH vrši isključivo CIK BiH, što je usvojenim izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS-a ugroženo, ocijenio je Arnautović.

Član Glavnog odbora Stranke za BiH Muharem Murselović smatra da se Izbornim zakonom RS radi o direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa je pozvao domaće i međunarodne političke aktere da zaustave još jedan pokušaj oduzimanja nadležnosti CIK-a kao državne institucije:
U Helsinškom komitetu navode da davanje ovlaštenja entitetskoj izbornoj komisiji dovodi do dislociranja i gubljenja ovlaštenja Izborne komisije BiH.

„I ono što Dodik ima običaj govoriti, da on priznaje slovo Dejtona, pada apsolutno u vodu i otkriva njegove namjere, odnosno namjere vladajućeg SNSD-a i onih koji su u većini ovdje u RS da totalno osamostale RS, da ogole Dejton i da rade sve protiv Dejtona“, tvrdi Murselović.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanović ocijenila je da bi visoki predstavnik trebao reagovati i staviti van snage izmjene Izbornog zakona RS jer su one, kako kaže, u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom:

„Mislim da bi sada visoki predstavnik trebao biti na potezu, pa da reaguje što prije, jer davanje ovlaštenja entitetskoj izbornoj komisiji takođe dovodi do dislociranja i gubljenja ovlaštenja Izborne komisije BiH koja je jedina treba da bude odgovorna za izborni proces“, naglašava Vera Jovanović.

Poslanik SNSD-a Nikola Baštinac smatra da su izmjenama Izbornog zakona RS u skladu sa zakonima BiH.

„Naše je viđenje da tu nema nekih značajnijih kršenja jer je u dobrom dijelu Izborni zakon RS-a prepisivao odredbe iz Izbornog zakona BiH“, navodi Baštinac.

Politička prevara

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić najavio je da će pokrenuti ocjenu ustavnosti ovog zakona:

„Ukoliko je to, a evo vidimo da jeste, u suprotnosti sa Ustavom BiH, ja ću kao jedan od ovlaštenih predlagača pokrenuti incijativu kod Ustavnog suda radi poništenja spornih odredbi.“

Sulejman Tihić

Sulejman Tihić

Izmjenama Izbornog zakona RS-a nije zadovoljna je ni opozicija uovom entitetu. Iako kažu da se nisu bavili da li je izmjenama Izbornog zakona povrijeđen Dejtonski sporazum, ističu da je posebno sporan način njegovog donošenja i činjenica da se izmjenama predviđa umjesto šest - devet izbornih jedinica u RS.

Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić kaže da je ovakva izmjena Izbornog zakona politička prevara aktuelne vlasti predvođene SNSD-om:

„Pitanje Izbornog zakona, kao i pitanje Ustava su stvari koje moraju biti donesene što širim konsenzusom, moraju biti pravljene u dogovoru sa raznim političkim akterima. A ovako je ispod žita, preko noći praktično promijenjena politička situacija u skladu sa očekivanjima vladajućih stranaka da će dobiti koje poslničko mjesto na sljedećim izborima više“, tvrdi Bosić.

„Za ovakvu stvar, u svakom demokratskom društvu u kome se ovako bitno mijenja izborni zakon se prvo obavi javna rasprava i konsultuju se svi politički akteri, ne samo oni parlamentarni nego i vanparlamentarni.
"Teritorijalna podjela na devet novih izbornih jedinica nastala je kao rezultat političkih potreba SNSD-a“, decidan je Dragan Čavić.
Pa nemojte da vas podsjećam kako je pokušaj nove teritorijalne preraspodjele u Hrvatskoj prošao neposredno pred izbore na inicijativu HDZ-a. Propao je odmah, jer je stavljen u kontekst politike te stranke. Nema nikakve dileme, ova teritorijalna podjela na devet novih izbornih jedinica nastala je kao rezultat političkih potreba SNSD-a“, decidan je predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.

Prema mišljenju predsjednika PDP-a Mladena Ivanića, izmjenama Izbornog zakona smanjena je mogućnost izbora poslanika iz malih sredina.

„I glavni smisao mislim da je kontrola. Očito da je predsjednik SNSD-a željan da kontroliše, i to je bio razlog zbog čega su išli na ovakvu vrstu promjena. Sa praktičnog stanovišta primjene tih na prošle izbore nema velikih promjena, ali jača uticaj šefova partija, i očito je potrebna veća kontrola, pa je zbog tog razloga SNSD u to ušao“, ocjenjuje Ivanić.

Stupanje na snagu izmjena Izbornog zakona moglo bi biti zaustavljeno i od Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS naredne sedmice.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG