Dostupni linkovi

logo-print

Otopljenje odnosa SAD i Irana mijenja balans moći


Novine u Iranu nakon postizanja dogovora u Ženevi o nuklearnom programu

Novine u Iranu nakon postizanja dogovora u Ženevi o nuklearnom programu

William Maclean (Reuters)

Novi međunarodni dogovor o iranskom nuklearnom programu bi mogao izmijeniti balans moći na Srednjem Istoku u korist Teherana nakon dvije godine pobuna koje su oslabile arapske nacije.

Dogovor postignut u nedjelju će omogućiti otopljenje odnosa između SAD-a i Irana i zaustaviti konfrontaciju koja je trajala skoro koliko i Hladni rat sa Sovjetskim savezom, što je uzbunilo Izrael i arapske vladare Golfskog zaljeva koji se boje da će novi regionalni lider biti neprijateljski nastrojen prema njihovim interesima.

Dogovor koji će uspostaviti kontrolu nad iranskim obogaćivanjem uranija, ali neće ugasiti projekat, za koji je Zapad dugo vjerovao da znači rad na nuklearnoj bombi, ima mnogo veće implikacije od samog posjedovanja oružja u regionu narušenom ratom koji je presudan za svjetske zalihe nafte.

Za neke arapske države Golfskog zaljeva, koje vide Teheran kao regionalni uzrok problema, i za Izrael koji gleda na Iran kao na smrtnu prijetnju, Ženevski dogovor znači da nisu promijenili politku Washingtona i vjeruju da će sve završiti u suzama.

Iran će postati bogatiji i snažniji zbog manjih sankcija koje će kasnije biti uklonjene, a koje su narušile ekonomiju zemlje i ohrabrile islamističke vladare da povećaju svoju podršku šiitskim saveznicima u arapskim zemljama, navode kritičari dogovora.

Za razliku od njih, oni koji podržavaju dogovor navode da bi poboljšanje odnosa dvije sile moglo pomoći stabilizaciju regiona i umanjiti sektaške napore koji su prouzrokovali krvave konflikte između šiirskih i sunitskih muslimana.

Nepovjerenje je uzajamno, baš kao i u periodu Hladnog rata između Zapada i Sovjetskog saveza nakon Drugog svjetskog rata.

SAD i Iran nisu imali zvaničnih veza nakon 1980. godine kada su iranski studenti okupirali američku ambasadu u Teheranu i uzeli 52 diplomata za taoce u protestu protiv priznanja Washingtona bivšeg šaha koji je smaknut tokom Islamske revolucije.

„Historijska greška“

Kako su historijski arapski centri moći, Egipat, Sirija i Irak, oslabljeni zbog pobuna i sektaških napada, novi početak sa Teheranom predstavlja novu potencijalnu pobjedu američke administracije u potrazi za vanjskopolitičkim uspjehom.

Rami Khoury sa Američkog univerziteta u Bejrutu jer dogovor koji ograničava nuklerani projekat Irana opisao kao „veoma dobru stvar“ koja bi na kraju mogle dovesti do približavanja kleričkih vladara Teherana i zemalja Golfskog zaljeva koje su saveznice SAD-a.

„Ako se pregovori nastave i budu uspješni, i ako sankcije polako budu uklonjene, ekonomija Irana će se oporaviti, kao i liberalni pokret zemlje, tako da smatram da ćemo polako vidjeti socijalni i politički napredak u zemlji,“ rekao je Khoury.

„Kratkoročno ohrabruje suradnju između SAD-a i Irana da pokušaju postići dogovor sa Sirijom i zaustaviti nasilje u toj zemlji. Trenutno se rađa nova prijetnja (sunitski militanti) koja će bombardovati Irance, bombardovati SAD, tako da su oni trenutno svačiji neprijatelj.“

Stručnjaci navode da će arapske zemlje Golfskog zaljeva pokušati osmisliti diplomatsku i sigurnosnu strategiju sa zemljama istomišljenicima da bi umanjili svoju slabost kada je u pitanju Iran koji sada razmatra moguću budućnost bez sankcija.

Premijer Izraela Benjamin Netanyahu je, opet, izjavio da dogovor predstavlja historijsku grešku jer je omogućio „najopasnijem režimu na svijetu da napravi značajan korak naprijed ka tome da posjeduje najopasnije oružje“.

Ponovio je da postoji dugogodišnja prijetnja Izraela za vojni napad na Iran, iako je član njegovog sigurnosn kabineta potvrdio da je ovaj dogovor ograničio tu opciju.

Arapske zemlje Golfskog zaljeva su najviše zabrinute zbog vjerovanja da umjereni iranski zvaničnici koji su vodili pregovore nisu oni koji vode državu i ono što oni smatraju šiitskim uplitanjem u sunitske arapske zemlje. Te snage su i dalje dominantne u Revolucionarnoj gardi i obavještajnim agencijama.

Arapi Golfskog zaljeva kao glavni primjer za to navode podršku Irana sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, članu sekte bliskoj šiitskom Islamu, koji već dvije i pol godine vodi rat protiv većinski sunitskih pobunjenika koje podržavaju i arapske zemlje Golfskog zaljeva.

Visokopozicionirani zvaničnik arapskog dijela Golfskog zaljeva blizak stavovima saudijske vlade je rekao za Reuters da se stav kraljevstva i dalje može okarakterisati kao 'sumnja' zasnovana na učešće Irana u Siriji, Jemenu i Bahrainu.

„Tajni arsenal“

„Nuklearni arsenal nije njihov jedini arsenal – ono što nas zabrinjava jeste njihov tajni arsenal,“ rekao je.

„Imali smo mnogo dogovora i obećanja u prošlosti. Sada se nadamo da ćemo u ovom dogovoru vidjeti korektivni proces.“

Otkrivanje činjenice da su američki zvaničnici posljednjih mjeseci vodili tajne bilateralne pregovore sa Iranom da bi se pripremili za nuklearni dogovor bi moglo uvećati strahove vođa arapskih zemalja Golfskog zaljeva da je Washington spreman raditi iza njihovih leđa da bi postigao dogovor sa Iranom.

Mnogi Arapi Golfskog zaljeva sumnjaju da će isti interesi Washingtona koji su kreirali odnose sa njima već decenijama navesti SAD da se približi Teheranu – u pitanju je posao.

„SAD ima svoje interese – Iran je unosno tržište. Irancima treba infrastruktura za izgradnju koja bi mogla generisati milijarde dolara za naftne kompanije SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije,“ rekao je Abdullatif al-Mulhim, umirovljeni saudijski mornarički komodor, sada komentator za novine.

Osim toga, neke arapske zemlje Golfskog zaljeva smatraju da SAD postaje sve više samostalna kada je u pitanju energija zahvaljujući sopstvenim zalihama škriljnog gasa, tako da bi njena posvećenost zaštiti Straita ili Hormuza, uske arterije kroz koju prolazi 40 posto globalnog izvoza nafte.

Sami al-Faraj, sigurnosni savjetnik za Vijeća za suradnju Golfskog zaljeva (GCC), je naveo da arapske vlade Golfskog zaljeva će sada praviti diplomatske poteze i na sigurnosnom nivou da bi osigurale adekvatnu zaštitu od novih ambicija Irana.

Dodao je da je dogovor uvrijedio te zemlje.

„Iran sjedi za visokim stolom. Nama su preostali ostaci.“

„Više oružja“

Dodao je: „Mi ćemo nabaviti više oružja... Provjerit ćemo da li naša lista za kupovinu odgovara ovome.“

„Skupit ćemo druge nacije koje su povrijeđene ovim aktivnostima i ostvariti jedinstvenu diplomatsku kampanju,“
rekao je Fajr.

Otopljenje američko-iranskih odnosa bi moglo pomoći Assadu u Siriji.

Neki analitičari špekuliraju da potreba Washingtona da zaštiti ono što bi moglo postati jedno od rijetkih diplomatskih postignuća u regionu, znači da će uraditi sve što treba da bi održao ovo poboljšanje odnosa sa Iranom.

„Sada je još manje vjerovatno da će SAD vršiti ozbiljan pritisak na Iran zbog njegove podrške Assadovom režimu tokom pregovora,“ tvrdi Shadi Hamid iz Brookings Doha trusta mozgova.

„Jasno je da, kako su sve oči uprte na Iran, Assad je u mogućnosti da radi skoro sve što želi.“

Emile Hokayem sa Međunarodnog instituta strateških studija, ne misli mnogo o ideji da će Izrael i arapske zemlje Golfskog zaljeva iznaći zajednički cilj na sistematski način protiv Irana.

„U pitanju je približavanje interesa, ne udruživanje,“ rekao je. „Svaka zemlja bi mogla učvrstiti poruke na Capitol Hillu, ali nemojte očekivati direktnu suradnju.“

*Prevela: D.F.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG