Dostupni linkovi

logo-print
Informaciju o odluci hrvatske Vlade da proda Park Prevlaka, u tamošnjim medijima opremljena naslovom - Prodaće i postelju na kojoj spavamo, crnogorski mediji su prenijeli, vjerovatno procjenjujući da, zbog graničnog spora na Prevlaci, ona može biti od značaja za državu.

Međutim, dramatična izjava načelnika opštine Konavle, Luke Korde, iz koje je ova rečenica istrgnuta, ipak nije proizvod njegovog strahovanja za teritorijalni integritet Hrvatske, već negodovanje zbog nedomaćinskog odnosa Vlade.

U ovogodišnji plan privatizacije, hrvatska Vlada je uvrstila 28 kompanija, a među njima se našao i Park Prevlaka, preduzeće u državnom vlasništvu koje upravlja zemljom na području ovog poluostrva gdje još nije riješeno pitanje razgraničenja Crne Gore i Hrvatske koje je otvoreno raspadom SFRJ. Dubrovački vjesnik je, u međuvremenu, objavio da bi "Park Prevlaka trebalo, prije svega, da bude "dokaz" da se Hrvatska neće odreći tog poluostrva u korist susjedne Crne Gore", a crnogorski mediji sve ovo prenijeli uz podsjećanje na granični spor, ali i opasku načelnika opštine Konavle, Luke Korde koji ne vjeruje da bi iko razuman kupio to preduzeće, te da bi to, navodno, imalo smisla tek ako bi Hrvatska riješila da proda i zemlju na Prevlaci.

"Samo preduzeće Park Prevlaka nema nekretnine u svom posjedu", kaže Luka Korda.

"To je bilo dioničko društvo koje je tu davalo neke usluge a to društvo smo formirali 2003. To je tako egzistiralo, pružali neke usluge, kasnije su to dali u stečaj. To preduzeće nema svoje nekretnine nego je samo obavljalo neke ugostiteljske usluge".

Zašto, ako preduzeće Park Prevlaka nije vlasnik zemljišta, a pritom je u stečaju, načelnik opštine Konavle, Luka Korda negoduje zbog odluke hrvatske Vlade da proda ovu firmu.

"Ja nikada nijesam za prodavanje, ali šta ja tu mogu. Nijesmo mi vlasnici nego je država. Da je općina vlasnik ili da je kojim slučajem država prebacila vlasništvo na općinu mi bismo to znali radit. Mi smo mislili za sada napraviti tu jedan veliki auto kamp, marinu, benzinsku pumpu, postaviti carinu i policiju i da to bude sa Otranta ulaz u Hrvatsku ali eto, ne pitamo se ništa nego samo možemo gledati propast svega".

Nakon ratnih sukoba, Prevlaku su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002. godine kada je utvrđen Privremeni protokol o Prevlaci po kom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.

U međuvremenu su se, prije nekoliko godina, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović i tadašnji hrvatski premijer, Ivo Sanader dogovorili da otvoreno pitanje razgraničenja na moru u području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, ali je status quo zadržan do danas, uprkos činjenici da je Privremeni protokol o prevlaci prestao da važi još prije dvije godine.

Granice na čekanju

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, Gordana Jovanović, u izjavi za RSE, kaže da njeno ministarstvo ne komentariše navode koji su u vezi sa privatizacionim procesom u drugoj državi.

"Crna Gora je čvrsto opredijeljena da njeguje i unaprjeđuje odnose sa susjedima i sva međudržavna pitanja rješavamo u duhu dobre saradnje i prijateljskih relacija. Odnose sa susjedima karakteriše dobar dijalog i sadržajna saradnja u gotovo svim oblastima. U odnosima sa Republikom Hrvatskom, Prevlaka ne predstavlja otvoreno pitanje već temu o kojoj treba razgovarati u cilju pronalaženja konačnog rješenja na bilateralnom nivou. Na snazi je privremeno rješenje čijom primjenom su zadovoljne obje strane koje bez ijednog problema ili incidenta funkcionišu više od decenije".
Miodrag Vuković

Miodrag Vuković


Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose, Miodrag Vuković, kaže:

"Rješenje tog problema neće se dugo odgađati i samim tim ni sadašnje rješenje neće biti razlog za komplikovanje odnosa između dvije države, posebno sada kada su eurointegracije Crne Gore u pitanju kao i zaštita naših interesa. Javno je saopšteno da tu eventualno postoji problem u gledanju na taj spor između dvije države. Ja bih sada to prepustio timovima koji na tome operativno rade, a parlament i ostale institucije koje su zainteresovane da se taj problem riješi na pravi način će biti obaviješteni o tome na čemu insistira Crna Gora i onoga na čemu insitira Hrvatska, da li treba da podjela bude izvršena i na kopnu i na moru ili samo na moru. To će zavisiti i od jedne i od druge strane".

Uprkos ratnim, i ne samo ratnim, djejstvima crnogorskih rezervista na konavoskom području između Herceg Novog i Dubrovnika, načelnik opštine Konavle Luka Korda nema ništa protiv da, ako preduzeće Park Prevlaka ode na prodaju, kupi neka firma iz Crne Gore.

"Može. Nije to problem nego je problem što to ide u stečaj. I neko to da kupi ne bi time bog zna što postigao. Nema tu profita bez nekog drugog ulaganja u recimo auto-kamp ili korišćenja onih bivših vojarni".

Skoro osam godina od sticanja nezavisnosti Crna Gora nema formalno definisane granice, jer ni sa jednom od bivših jugoslovenskih republika sa kojima se graniči nije riješila pitanje razgraničenja.

Sporovi sa Hrvatskom i Kosovom traju godinama, a utvrđivanje granice sa Srbijom će, vjerovatno, morati da čeka razrješenje odnosa Beograda i Prištine.

Ugovor o međudržavnoj granici je nagovješten samo sa Bosnom i Hercegovinom ali, iako je potpisivanje najavljeno za prvu polovinu prošle godine, to se još uvijek nije desilo.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG