Dostupni linkovi

logo-print

NATO i BiH: Čekajući novu vlast poslije oktobarskih izbora


Zastave NATO i BiH

Zastave NATO i BiH

NATO savez ove godine obilježava 65. godinu postojanja. Ovo je bila prilika da se na konferenciji u Banjaluci "65 godina NATO-a: Mir, sigurnost i razvoj u Evropi" razgovara o rezultatima ovog vojnog saveza u proteklom periodu, ali i daljim koracima. Što se tiče Bosne i Hercegovine, rasprave koje su vođene na ovu temu pokazale su da najveći problemi oko atlantskih integracija postoje na političkoj razini.

Bosna i Hercegovina je pristupanje evroatlantskim integracionim procesima utvrdila kao jedan od prioriteta spoljne politike. Proces približavanja Bosne i Hercegovine NATO savezu formalno je započet 14. decembra 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta sa NATO-om. Potpisivanjem ovog dokumenta, BiH je postala članicom NATO programa "Partnerstvo za mir" .

Međutim, od ovoga se dalje nije odmaklo.

Potpredsjednik Atlantskog saveza iz Vašingtona Damon Wilson smatra da je jedan od razloga pogrešna percepcija javnosti šta je to NATO savez i koja je njegova uloga.

"Postoje određene brige, kako u Briselu tako i u Vašingtonu, da BiH ne zaostane za ostalim zemljama regiona. Ovo nije rasprava o odnosima BiH i NATO-a, već o tome da li BiH želi da gradi bolju budućnost za buduće naraštaje. Ukoliko BiH želi bolju budućnost njen put ka EU i NATO savezu će biti olakšan", kazao je Wilson.

Evroatlantske integracije, prije svega, podrazumijevaju korjenite društvene reforme u svim oblastima, istakao je zamjenik komandatna NATO štaba u BiH Ole Asbjørn Fauske. Podsjetivši je da je NATO štab u BiH došao na poziv državnog Predsjedništva i da je njegova uloga u BiH, prije sveg, savjetodavna u oblasti odbrane.

Ole Asbjørn Fauske

Ole Asbjørn Fauske

"Kada je u pitanju približavanje BiH NATO savezu, Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH ostvarili su veliki napredak. Glavni izazovi postoje isključivo na političkoj razini, a manje na razini onoga što jeste djelovanje Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH", ocijenio je Fauske.

Ovaj problem političke prirode dolazi iz entiteta Republika Srpska (RS). I pored toga što se radi o međunarodnom ugovoru kojeg je potpisala država Bosna i Hercegovina, i pozicija i opozicija u RS smatraju da članstvo u NATO - u treba staviti na čekanje.

Predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik kaže da se pitanje rješavanja vojne imovine, što je jedan od uslova za aktiviranje MAP-A, ne može odvojeno rješavati od ostalog dijela državne imovine:

"Mora da se tretira jedinstveno i nemoguće je da vojna imovina bude odvojena, a da ostali dio imovine ostaje kao neriješeno pitanje u BiH. U svakom slučaju, što se tiče NATO-a zajednički je stav i da bez Srbije nema puta ka NATO-u. Isto tako zajedničko je kad dođe vrijeme, da se raspiše referendum i pitaju ljudi da li hoće u NATO ili neće u NATO - zbog trauma koje smo imali, koje se ne trebaju zaboraviti", tvrdi Dodik.

"Sve međunarodne obaveze koje je BiH potpisala treba ispuniti, ali mi mislimo da priča o članstvu u NATO-u može da se desi tek onoga momenta kada se takva vrsta odluke postigne i u Srbiji", smatra Mladen Ivanić, lider PDP-a.

Stavovi Srbije su ulazak u EU, a kada je u pitanju NATO, opredjeljuje se za neutralnost.

Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i predsjednik Savjeta Atlantske inicijative Nerzuk Ćurak smatra da je odnos Bosne i Hercegovine prema NATO-u neozbiljan u odnosu na usvojena strateška opredjeljenja zemlje.

"A onda se nekoliko godina zamajavamo i, ustvari, svoju stratešku odluku relativiziramo, banaliziramo je, izvrgavamo je ruglu itd...", ocijenjuje Ćurak.

Ulazak BiH u NATO uveliko zavisi od toga da li će Srbija krenuti tim putem.

"Dijelim mišljenje da će RS pratiti liniju Srbije, dakle, za šta se Srbija odluči, to će pratiti i RS. Koliko je to dobro, to je drugo pitanje", navodi Ćurak.

Đorđe Tomić, sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, mišljenja je da je u Republici Srpskoj primijetno odsustvo jasne strategije prema atlantskim integracijama.

"Pozivanje na Srbiju je najlakši i najjednostavniji način da se pobjegne od domaće odgovornosti koja nam stoji ovdje pred očima. Činjenica je da je regionalni i nacionalni plan bitan, dakle, jeste važno hoće li Srbija biti u NATO-u ili neće, kao što je važno što je Hrvatska već u NATO-u, što je Albanija već u NATO-u, što Crna Gora, prije ili kasnije, prelazi u završnu fazu, napreduje, ali pored tih predizbornih oklijevanja, mene više zabrinjava što mi nemamo niti jasnu strategiju odnosa, niti, što je još gore, imamo potpuno otvorenu, sadržajnu, racionalnu debatu, raspravu o tome - da prvo objasnimo šta donosi pozitivno, ša donosi negativno, i da onda napravimo stav na osnovu jedne računice, dobre, stare računice", riječi su Tomića.

Vildana Selimbegović

Vildana Selimbegović

S druge strane, Vildana Selimbegović, glavna urednica sarajevskog lista Oslobođenje, smatra da su istupi političara iz RS, prije svega, usmjereni prema svojim glasačima u ovom entitetu.

"Duboko sam uvjerena da su nas ovi posljednji, strašni događaji do te mjere osvijestili da smo vidjeli s kim imamo posla - jer, bez obzira da li je riječ o Federaciji BiH ili o Republici Srpskoj, apsolutno je identična matrica na vlasti. To je vlast koja služi samo sebi i svojim interesima. Uopće nije zainteresirana ni za narod, ni za državu, ni za entitet", zaključuje Selimbegović.

Međutim, sasvim je jasno da će Bosna i Hercegovine stajati u mjestu i do opštih izbora u oktobru. Da li će se stvari mijenjati u odnosima prema NATO-u, zavisiće, prije svega, od sljedeće vlasti.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG