In memoriam: Duraković - borac za bh. različitosti

Ugledni profesor i političar Nijaz Duraković u utorak je sahranjen u haremu Alipašine džamije u centru Sarajeva uz najviše državne počasti

„Ljevičar, demokrata, Bosanac, hrabar i istinoljubiv čovjek...“, ovo su vrline koje su, prema riječima dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćira Filandre krasile Durakovića koji je preminuo u nedjelju.

„Znao je da je ključ opstanka BiH afirmacija, ravnopravnost i jednakopravnost njenih naroda u okvirima demokratskih, društvenih i političkih odnosa“, istakao je Filandra dodavši i kako je osluškivao volju i misao naroda, običnih ljudi koji su poštovali i cijenili.

Ljevičar koji se držao svojih pricipa uvijek, ne smatrajući da je za to nužno partijsko svrstavanje, često je u svom političkom djelovanju bivao osporavan.

Zalaganje za jednakopravnost Bošnjaka Hrvata i Srba na cijeloj teritoriji BiH, ali i u sklopu nekadašnje zajedničke države – Jugoslavije, dovela ga je u žestoku konfrontaciju sa narastajućim nacionalističkim težnjama devedesetih godina.

Nakon što je kao predsjednik Socijaldemokratske partije, stranke koja je naslijedila Savez komunista BiH, početkom rata postao član Predsjedništva BiH, njegovo patriotsko djelovanje i tada je išlo za dobrobit zemlje.

„Inicirao je mnoge važne odluke za BiH i njen narod koji je bio u veoma teškom položaju i ostao dosljedan do njihove realizacije“, ono je što bh. građani o Durakovićevom radu trebaju znati, istakla je njegova ratna koleginica Tatjana Ljujić Mijatović.

Nijaza Durakovića, će pamtiti kao velikana BiH, čija borba za zemlju svih i jednakih nikada nije prestala, što najbolje podcrtavaju riječi bivšeg člana Predsjedništva BiH, Ejupa Ganića.

„Bio je jedan od glavnih stubova odbrane BiH u zadnjih nekoliko decenija“, kazao je Ganić.

Da partijsko svrstavanje ne znači i idejno pokazao je nakon što je, kroz djelovanja u raznim političkim strankama, nastojao sačuvati ideju patriotizma i odgovornosti prema vlastitim principima, zbog čega je često bio osporavan.

Iako jedan od glavnih utemeljitelja Socijaldemokratske stranke BiH, i njen dugogodišnji predsjednik Duraković je 2002. godine nakon izbora, nezadovoljan rezultatima, ali i zbog neslaganja s njenom politikom i tadašnjim predsjednikom stranke Zlatkom Lagumdžijom istupio iz stranke.

Potom je, neko vrijeme, kako su to ovdašnji mediji i politički oponenti nazvali „koketirao“ sa Strankom za BiH, što su mnogi smatrali jednim od njegovih loših političkih poteza. Ipak, njegovo političko djelovanje ostalo je isto, bez obzira na stranačku pripadnost, što su mnogi cijenili kao stvar dosljednosti.

Da je Durakovićeva politička misija imala samo jedan cilj potvrđuju i riječi predsjednika Međunarodnog foruma Bosna Rusmira Mahmutčehajića.

„Razumio je šta znači pothvat uništavanja bh. društvene, kulturne i političke pluralnosti. Bio je sudionik nastojanja da se to spriječi. Da se vrijednosti bosanskohercegovačkog društva kao civilizacijskih vrijednosti najvišeg reda sačuvaju i odbrane“, kazao je Mahmutčehajić.

BiH dovoljno velika za sve koji je vole

Njegov politički rad obilježilo je protivljenje vladavini nacionalnih stranaka, te zagovaranje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta BiH. Bio je žestok kritičar loše političke situacije u zemlji, te ukazivao na loš socijalni položaj građana.

Aktuelno političko stanje u zemlji u jednom od svojih posljednjih medijskih nastupa ocijenio je kao „najveću povijesnu krizu koja nije samo socijalna, već i politička prije svega i moralna, te opšte beznađe i nefunkcionalnost države“.

Ukazivao je na korupciju i kriminal, te se žestoko suprotstavljao nacionalnim podjelama, naročito u Hercegovini, apelujući na ukidanje sistema “dvije škole pod jednim krovom”, smatrajući ga neprihvatljivim.

"Izgradio je osebujan stil u politici i javnom djelovanju. Nije imao strahopoštovanja prema raznim centrima moći. Govorio je odvažno, ne plašeći se rizika", ocijenio je Filandra iz čijih se riječi može nazrijeti Durakovićevo prilično smrelo kritikovanje međunarodnih autoriteta u BiH uključujući i instituciju Visokog predstavnika.

„Nijaz Duraković je bio patriota, volio je Bosnu i Hercegovinu i ljude koje nije dijelio ni po kojem osnovu, bio je čovjek koji je smatrao da je BiH dovoljno velika za sve koji je vole“, kazao je predsjednik Socijaldemokratske unije BiH Nermin Pećanac.

Socijaldemokratska unija BiH bila je i posljednja stranka u čiji je Nijaz Duraković bio funkcioner.

Za sve vrijeme političkog djelovanja bio je aktivno angažovan i radom u akademskoj sferi. Bio i redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavio je 16 knjiga i više od 200 studija i istraživačkih radova.

“Odlaze ljudi svjedoci vremena, ljudi koji su trebali BiH. Sa njima odlaze i neispričane priče i priče o tome kako treba voljeti Bosnu i Hercegovinu“, kazao je nakon vijesti o Durakovićevoj smrti njegov stranački kolega i dugogodišnji prijatelj Miro Lazović.

A kako treba voljeti BiH i kakav bi trebao biti politički, ali i društveni kurs ipak je najbolje kazao sam Duraković.

„Naše je bogatstvo različitost ove zemlje, a da je naša različitost je bogatstvo BiH".